Poduzetništvo

'Tržnice su postale raj za švercere, bez računa prodaju tone proizvoda, a nemaju ni 10 kvadrata zemlje'

'Tržnice su postale raj za švercere, bez računa prodaju tone proizvoda, a nemaju ni 10 kvadrata zemlje'

Cijene krumpira, mladog i starog, lani u Hrvatskoj na tržnicama su u prosjeku bile 20-30 centa niže. Godinu prije krumpir smo na tržnicama plaćali 4 do 6 kuna (53 do 80 centi)

Mladi domaći krumpir za 2,50 eura ili stari za 2, glavna je dilema na zagrebačkim tržnicama na kojima se cijene ne spuštaju. Tko odabere treću verziju ciparski ili egipatski, koji nam godinama u ovo doba neki prodavači podmeću pod "mladi" ostavljajući na njima i zemlju kako bi izgledali prirodnije pa prava gramaža na vagi spuzne i za 5-10 dekagrama, također će ga platiti 2 eura. A takav isti, vjerojatno i iz iste hladnjače s veletržnice, u trgovačkim se lancima prodaje za manje od eura.

Samo po grincajg

Ili su ljudi glupi ili su komotni i ne da im se hodočastiti po trgovinama i uspoređivati cijene. Tržnice su odavno prestale biti sinonim za domaću robu i po meni su samo raj za švercere koji pod krinkom vlastitog OPG-a u kojem nemaju ni 10 kvadrata zemlje prodaju desetke tona, bez PDV-a i bez računa. Evo, onaj tamo sigurno nije ni orao ni kopao. Ima i "mladi" ciparski i mladi domaći, i stari krumpir, i mahune, i marelice, breskve... A gdje je inspekcija pita iznervirana Zagrepčanka Majda G., koja na utrinsku tržnicu, kaže, dolazi samo po grincajg koji je ovdje "skuplji", ali puno svježiji i bogatiji, sir i vrhnje, te blitvu i špinat u sezoni kad se "ne mogu mjeriti sa sparušenim lišćem u trgovinama". No redovito pogleda i ostatak ponude i cijene, zbog čega sve ostalo voće i povrće kupuje u trgovačkim lancima.

Usporedbom cijena iz prijašnjih godina, prema TISUP-u (tržišno-informacijskom centru u poljoprivredi Ministarstva), vidljivo je kako su cijene krumpira, mladog i starog, lani u Hrvatskoj na tržnicama u prosjeku bile 20-30 centa niže. Godinu prije stari krumpir smo na tržnicama plaćali sega 4 do 6 kuna (53 do 80 centi), isto toliko i mladi. To potvrđuju i na obližnjim štandovima, no brane se kako je sve u međuvremenu "otišlo u nebo", a robu treba i dovesti, platiti najam klupa...

Damir Mesarić, uzgajivač krumpira i dopredsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, tvrdi kako je to previše. Sve te cijene na tržnicama su prenapuhane. Mi u Međimurju krumpir nismo prodavali za više od 50 centi, tako da cijena starog krumpira u maloprodaji ne bi smjela prelaziti 1 euro sa svim "živim" troškovima i uz činjenicu da tzv. OPG-ovci na tržnicama ne plaćaju ni PDV kaže Mesarić.

Prije se znalo da se na tržnicu ide po domaću robu, a sada je, tvrdi on, kvalitetna domaća roba u trgovačkim lancima jer se proizvođači, barem krumpiraši, udružuju u organizacije i zadruge te su konkurentni cijenom i količinama. Njihov krumpir tako i s manipulativnim troškovima trgovca, skladištenjem, prijevozom..., koji su do 30-ak centi po kilogramu, u trgovinama ne košta više od eura. Što se tiče mladog, koji se lako prepoznaje po svježini i kožici koja se lako guli i prstom, njega u trgovačkim lancima uglavnom nema jer su na tržištu trenutačno neznatne količine i to uglavnom iz Dalmacije, koja svoj krumpir sadi i mjesec dana prije od Međimuraca pa ranije i prispijeva.

Riječ je zapravo o sitnijem krumpiru koji nije došao do pune zriobe pa proizvođači koji ga sada vade gube na njegovoj težini. Umjesto prinosa od 40-ak tona po hektaru, kad bi ostavili plodove da na poljima dozru do kraja, vade samo 10-12 tona, što, naravno, nadoknađuju cijenom od 2 do 2,50 eura. To je, drži Mesarić, i opravdano, ako se pod "mladim" ne prodaje ciparski, kojega je sada, dok se čeka domaći urod, najviše.

Kakav će biti urod

A ovih su dana u uvoznom krumpiru našli i insekticid, a čak nije ni iz trećih zemalja nego iz EU kaže Mesarić. Nakon dalmatinskog mladog krumpira, za dva tjedna očekuje se istarski, a sredinom lipnja međimurski. Kakav će urod biti ove godine, vidjet će se.

Kad počne mladi, vidjet ćemo kako će se cijena tada vrtjeti, no on kod nas u otkupu nikad nije bio skuplji od 60-70 centi tvrdi Mesarić, domećući kako proizvodnja krumpira između 65 i 90 tisuća tona u Međimurju čini i 65-70% ukupne hrvatske proizvodnje s kojom smo samodostatni oko 90%.

Prema podacima TISUP-a, krumpir se ovih dana na tržnicama u Bjelovaru, Čakovcu, Koprivnici, Požegi... prodaje za 85 centi do 1 euro, u Splitu za 1,50, u Zagrebu za 1,50 do 2 eura, u Puli je oko 3 eura. U veleprodaji u Hrvatskoj prosječna mu je cijena 0,77 eura, a mladog (koji se u nekim gradovima poput Pule na tržnicama nađe i za 4 eura) 1,37 eura. Lani je pak stari na veletržnicama u ovo vrijeme koštao 0,69, a mladi 1,05 eura, dok im je cijena na tržnicama bila u prosjeku euro, a mladog 2 do 2,50 eura. Kad su u pitanju trgovci, kilogram krumpira se jučer u Plodinama mogao kupiti za 75 centi, a kilogram mladog u Konzumu već za 99 centi.