Banke u Hrvatskoj su u prvih devet mjeseci ove godine poslovale izuzetno uspješno s 1,09 milijardi eura dobiti što je znatno više nego u istom lanjskom razdoblju kada su zaradile 663 milijuna eura i više nego cijele prošle godine kada su imale 707 milijuna eura dobiti.
Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, izjavio je da je takav rezultat domaćih banaka u skladu s trendovima u Europi u kojoj su banke bilježe profite kakve su zadnji put imale još uoči globalne financijske krize. Rastu profitabilnosti kakve nije bilo od 2008. godine pogodovao je visok udjel depozita kod središnje banke, rast prihoda od kreditiranja države zbog viših prinosa na državne obveznice, a u manjoj mjeri porasli su i prihodi od kreditiranja poduzeća.
SMANJEN PRIHOD OD GRAĆANA
S druge strane, neto kamatni prihod banaka iz poslovanja s građanima se smanjio jer su kamatne stope na postojeće kredite stanovništvu rasle manje od kamata na depozite.
Prema podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka, od kućanstava su banke u prvih devet mjeseci ove godine naplatile 615,7 milijuna eura kamata što je za 231 milijun eura manje nego krajem prošle godine, dok su u odnosu na lanjski rujan kamatni prihodi od kućanstava smanjeni za 5,5 milijuna eura.
Banke su kućanstvima isplatile u prva tri kvartala ove godine 25,7 milijuna eura kamata, a ti kamatni rashodi su u godinu dana porasli za pet milijuna eura. Tako neto kamatni prihodi banaka od građana u prvih devet mjeseci iznose 590 milijuna eura.
Od poduzeća su banke u prva tri ovogodišnja tromjesečja uprihodile 380,9 milijuna eura kamata ili 149,7 milijuna više nego u istom lanjskom razdoblju, dok su ih poduzeća stajala 43,9 milijuna eura rashoda koji su bili veći za 40,7 milijuna pa su od poduzeća na kamatama banke imale čistih 337 milijuna eura prihoda.
Kamate na kredite su u Hrvatskoj i dalje među najnižima u eurozoni. Banke u Hrvatskoj su kućanstvima u listopadu, prema podacima Europske središnje banke, nove potrošačke kredite odobravale po prosječnoj kamati od 5,14 posto, a jeftinije su prolazili samo dužnici u Malti, dok su potrošački krediti u listopadu u eurozoni prosječno koštali po 7,90 posto.
Novi stambeni krediti u Hrvatskoj u listopadu su imali prosječnu cijenu od 3,60 posto kamate, dok je u eurozoni prosječna kamata 3,97 posto. Jeftinije od građana Hrvatske prolaze kućanstva u Mali i Francuskoj kojima novi stambeni krediti koštaju po prosječnih 2,03 posto, odnosno 3,42 posto.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, kamate na nove gotovinske kredite su od siječnja do listopada porasle s 5,48 posto na prosječnih 6,08 posto, a na sve nove stambene kredite prosječna je kamata porasla u tom razdoblju s 2,89 posto kamate na 3,60 posto u listopadu.
NISKE KAMATE DO LJETA
Takve niske kamate na zaduživanje mogle bi potrajati do idućeg ljeta, prognoza je iz Hrvatske udruge banaka iz koje ne očekuju rast kamata na kredite građanima i tvrtkama do druge polovice sljedeće godine.
Kamate u Hrvatskoj na kredite i štednju rastu sporije nego u ostatku eurozone jer se sporije prelijevaju više referentne kamate Europske središnje banke kojima se ona bori protiv inflacije.
Guverner Boris Vujčić izjavio je da je prijenos te zajedničke monetarne politike kroz domaći financijski sustav ublažen i odgođen lokalnim specifičnostima, ali nije završen ni u Hrvatskoj ni u eurozoni. Taj je prijenos viših kamata na domaće cijene kredita više odmakao s novim kreditima, dok će se na postojeće kredite odvijati vrlo postupno i vjerojatno protegnuti kroz više godina, kako dužnicima budu istjecala razdoblja fiksacije kamatnih stopa i novi, skuplji, krediti budu mijenjali stare kredite.
Guverner ističe da sve to ovisi o tome kako će se kretati inflacija i kamate Europske središnje banke. Jer, ostvare li se trenutne projekcije Europske središnje banke, kamate će se u budućnosti smanjivati.
Analitičari Raiffeisen banke navode da je dosadašnji relativno skroman prijenos povećanih ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke na kamatne stope na kredite stanovništvu, između ostalog, rezultat zakonskog ograničenja najviše dopuštene kamatne stope na kredite s promjenjivom stopom. Dodaju da se ta transmisija na domaće uvjete financiranja prenosi sporije, ali je izgledna i nastavit će se i u idućem tromjesečju.
POSKUPLJENJE ćE IćI POLAKO
Analitičari Raiffeisen banke ističu da su se u bankama nastavili pooštravati standardi odobravanja kredita stanovništvu. U čimbenike koji su utjecali na strože standarde mogu se uključiti, primjerice, trošak izvora sredstava i bilančna ograničenja banaka, percepcija rizika, odnosno nepovoljna očekivanja o trenutnim uvjetima i ekonomskim izgledima gospodarstva, perspektiva tržišta nekretnina kod stambenih kredita i kreditna sposobnost dužnika te rizici kolaterala kod potrošačkih i ostalih kredita.
Kad se podvuče crta, čini se da ne gine daljnje poskupljivanje kredita, a kada bi u idućih devet mjeseci podizanje cijena bilo onakvo kakvo je bilo u prva tri kvartala ove godine, onda bi krajem lipnja iduće godine stambeni krediti mogli koštati oko 4,30 posto, a gotovinski nenamjenski oko 6,70 posto.
Kako sada stvari stoje, poskupljenje će biti polagano, a možda se situacija preokrene uspije li Europska središnja banka obuzdati inflaciju iduće dvije godine. Onda je moguć i drugačiji scenarij u kojem bismo dočekali pad cijena kredita.
