Poduzetništvo

'Zašto mi, koji imamo manje, plaćamo više' Hrvati bježe u inozemstvo po osnovne namirnice

'Zašto mi, koji imamo manje, plaćamo više'  Hrvati bježe u inozemstvo po osnovne namirnice

Dok stopa inflacije u Hrvatskoj nastavlja rasti, a cijene osnovnih potrepština poput hrane, pića i duhana bilježe godišnji rast od 4,6 posto, građani sve češće prelaze granicu kako bi potrošili manje za iste proizvode. Kupovina u Italiji, Sloveniji i Austriji postaje trend, a razlike u cijenama ne prestaju iznenađivati.

Primjer koji je izazvao burne reakcije jest cijena velike Milka čokolade. U Hrvatskoj se u nekim trgovinama prodaje za devet eura, dok je u Austriji cijena nevjerojatnih 1,94 eura. Video na TikToku, u kojem korisnica missmatea27 pokazuje ovu drastičnu razliku, podijeljen je više od dvije tisuće puta, a komentari građana jasno pokazuju ogorčenost.

Je li ovakva razlika u cijenama opravdana

Na prvi pogled, čini se neobično da proizvod globalnog brenda poput Milke može imati tako različite cijene u zemljama koje su geografski bliske. Razlika bi se mogla pripisati troškovima transporta, porezima ili trgovačkim maržama, ali čak i uz te faktore, opravdanje za cijenu pet puta višu u Hrvatskoj teško je pronaći.

Jedan od razloga leži u poreznim politikama. PDV na hranu u Hrvatskoj među najvišima je u Europskoj uniji, što značajno utječe na krajnju cijenu proizvoda. Osim toga, trgovački lanci često postavljaju više marže, računajući na činjenicu da većina građana nema alternativu. No, sve veći broj Hrvata pokazuje da alternativa ipak postoji u inozemstvu.

Tko je kriv

Odgovornost za ovakvo stanje može se tražiti na više razina. Vlada bi mogla razmotriti smanjenje poreznih opterećenja kako bi osnovne potrepštine bile pristupačnije. Trgovački lanci, s druge strane, morali bi preispitati svoje politike formiranja cijena. No, dio odgovornosti leži i na potrošačima, koji često bez pogovora prihvaćaju više cijene.

Komentari na spomenuti TikTok video govore mnogo o raspoloženju javnosti. „Mislio sam se vratiti u rodni kraj, ali kad vidim kakav je lopovluk tu”, piše jedan korisnik. Drugi dodaje: „Možda je kod nas skuplje, ali je zato kvaliteta lošija.” Ovi stavovi ukazuju na gubitak povjerenja građana u sustav i osjećaj da plaćaju više nego što dobivaju zauzvrat.

Kako dalje

Razlike u cijenama ne mogu se ignorirati, a masovni odlazak u inozemstvo po osnovne namirnice dugoročno šteti domaćem gospodarstvu. Vlada i trgovci moraju shvatiti da hrvatski građani nisu izolirani usporedbe s cijenama u susjednim zemljama sada su neizbježne.

Dok inflacija raste, jedini način da se spriječi daljnji egzodus kupovne moći jest smanjenje razlika u cijenama. Do tada, Milka čokolada za devet eura ostat će simbol onoga što mnogi nazivaju „lopovlukom”.

Rekli ste: