Uoči dvodnevnog summita EU na kojem će se raspravljati o ruskoj invaziji, čelnici Poljske, Latvije, Litve i Estonije rekli su da, ”kako bi bili vjerodostojni po ovom pitanju u odnosu na Ukrajinu, blok je morao ići dalje od ponavljanja prethodnih obveza i "odmah ubrzati naš rad u vijeću".

Kvartet zemalja, najotvorenijih saveznika Ukrajine u EU-u, želi da zapadne vlade iskoriste ruske zamrznute rezerve središnje banke od 300 milijardi eura (266 milijardi funti) za pomoć interno raseljenim ljudima u Ukrajini i početak obnove zemlje.

”Ta zamrznuta sredstva moraju se iskoristiti što je prije moguće. Ne možemo čekati dok rat ne završi i dok se ne potpiše mirovni sporazum, napisalo je njih četvero u zajedničkom pismu čelnicima EU Ursuli von der Leyen i Charlesu Michelu te švedskom premijeru Ulfu Kristerssonu. Švedska trenutačno ima rotirajuće predsjedništvo i odgovorna je za izradu agende za Vijeće ministara EU-a.

Europska komisija je prošlog studenog predložila stvaranje strukture za upravljanje 300 milijardi eura zamrznute imovine ruske središnje banke i 19 milijardi eura novca ruskih oligarha pod sankcijama EU-a. Dužnosnici su rekli da samo prihodi mogu ići u Ukrajinu, usred neizvjesnosti oko zakonitosti zapljene sredstava.

Čini se da Poljska i baltičke zemlje idu dalje, tvrdeći da se "sva imovina treba koristiti za pokrivanje troškova ruske agresije na Ukrajinu".

Visoki diplomat nije mogao potvrditi hoće li sva zamrznuta imovina biti trajno zaplijenjena za Ukrajinu, ali je rekao da je prijedlog ambiciozniji od ideje Komisije da se koristi samo prihod fonda za pomoć Ukrajini. "Ali pravne detalje tek treba razraditi", rekao je diplomat.

Dužnosnik EU-a rekao je: ”Pravno gledano, [korištenje ruske zamrznute imovine] je prilično teško, ali postoji politički pritisak. Čelnici EU-a htjeli su postići napredak po tom pitanju i prije svega morali su mapirati gdje se nalazi imovina ruske središnje banke, rekao je dužnosnik.

Mnogi pravni znanstvenici tvrde da bi zapljena ruske imovine bila nezakonita prema međunarodnom pravu, potkopavajući poredak temeljen na pravilima.

Drugi kritičari opisali su ideju kao "zavodljivu", ali i "nepotrebnu i nerazboritu". U članku za briselski thinktank Bruegel prošlog svibnja, Nicolas Vron i Joshua Kirschenbaum napisali su: "Rezerve Banke Rusije su javni novac i stoga se potpuno razlikuju od, iako se povremeno povezuju s, zamrznutom imovinom sankcioniranih Rusa." Sredstva Banke Rusije koja je stekla ruska država ”u načelu u ime ruskog naroda ne mogu se generalno pretpostaviti da su bila nelegitimna, napisali su.

Ideja će se vjerojatno pojaviti na summitu EU-a u četvrtak kojem će ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy prisustvovati što će biti njegov prvi posjet Bruxellesu od ruske invazije.

Putovanje Zelenskog u Bruxelles bilo je predmet internih optužbi EU nakon što su procurili detalji, postavljajući sigurnosna pitanja.

Ukrajinski čelnik posjetio je London u srijedu, gdje se sastao s kraljem Charlesom III i obratio se zastupnicima u parlamentu. Taj iznenadni posjet koji nije procurio unaprijed povećao je očekivanja da će otići u Bruxelles u četvrtak. Neobjavljena bilješka o dnevnom redu pokazala je da je Europski parlament u utorak odlučio održati plenarnu sjednicu u posljednji trenutak ovog četvrtka, sugerirajući da bi se Zelenskiy mogao obratiti zastupnicima.

Očekuje se da će na summitu čelnici EU-a podržati mirovni plan Zelenskog u 10 točaka, koji poziva na povlačenje svih ruskih trupa, vraćanje ukrajinskih granica i poseban sud za procesuiranje ruskih ratnih zločina.

U četvrtak se također očekuje da će europski čelnici izraziti potporu "summitu formule mira, s ciljem pokretanja provedbe [mirovnog plana]", prema nacrtu zaključaka summita. U dokumentu se također navodi: ”Rusija nije pokazala nikakvu istinsku volju u pogledu pravednog i održivog mira.