Vojni životni put

Petar Stipetić je rođen u Ogulinu 24. listopada 1937. godine. Od svojih mladih dana, Stipetić je proveo u vojsci, s početkom 1959. godine kada završava Vojnu akademiju kopnene vojske, Višu vojnu akademiju 1969. godine i Ratnu školu 1976. godine. Obavljao je visoke vojne dužnosti V. vojnoj oblasti (područje Hrvatske i Slovenije); 1981. godine obnašao je dužnost načelnika inženjerije V. armije u Zagrebu, a od 1986. do 1988. bio je zapovjednik obrane grada Zagreba.

S početkom Domovinskog rata, Stipetić odlazi iz JNA, prelazi u Zbor narodne garde te s činom general-bojnika postaje zamjenik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske. Od srpnja 1992. obnašao je dužnost zapovjednika sektora zapadnoslavonskog bojišta u Ćakovu, a od prosinca iste godine zapovjednika Zbornog područja Zagreb. Godine 1994. ponovno se vraća u Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS OS RH).

Važna uloga Stipetića u akcijama Bljesak i Oluja

Njegova uloga u Domovinskom ratu postaje ključna u oslobodilačkim vojnim akcijama Bljesak i Oluja, a priča kako je njegova uloga rasla u tih nekoliko mjeseci prije petog kolovoza 1995. godine je nevjerojatna. Naime, tadašnji zapovjednik general-bojnik Ivan Basarac odstupa od prvotnog plana akcije Oluja; umjesto da napadne Petrinju obuhvatnim manevrom, predviđenim smjerom Mošćenica Češko Selo Petrinja, Basarac je odlučio da snage 2. gardijske brigade i postrojbe taktičke skupine krenu izravno na grad, prateći komunikaciju Sisak Petrinja.

Prije samog napada, Basarac šalje Stipetića u Slavoniju, kako bi spriječio mogući napad srpskih snaga na Slavoniju, no nakon višestrukih žrtava hrvatskih vojnika zbog direktnog načina napada na Petrinju, Tuđman stavlja Stipetića na čelo hrvatskih snaga u Baniji. General preuzima 'uzde' akcije i napada Petrinju zaobilaženjem srpskih snaga i okruživanjem neprijatelja. Naposlijetku Hrvatska vojska ulazi u Knin petog kolovoza 1995. godine, a sama akcija je uspjela s minimalno žrtava. Dana 8. kolovoza 1995. godine u 19 sati, u Viduševcu, pukovnik Čedo Bulat potpisao je predaju 21. kordunskog korpusa zajedno s kompletnim naoružanjem.

Nastala je jedna od najpoznatijih fotografija Domovinskog rata, gdje spomenuti pukovnik Bulat potpisuje predaju 21. kordunskog korpusa s naoružanjem, a Stipetić je snimljen sa strane kako objašnjava sljedeće korake predaje.

Zamjeraju mu što je bio dio JNA, ali i što nije htio imati veze s nijednom političkom strankom

Naravno, general Petar Stipetić je nakon Domovinskog rata dobio brojna priznanja. Obnašao je dužnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2000. do 2002. godine, a s te je pozicije umirovljen u činu stožernog generala. Za iznimne zasluge u Domovinskom ratu i doprinos stvaranju Hrvatske vojske odlikovan je brojnim priznanjima, među kojima su Spomenica Domovinskog rata, Red Nikole Šubića Zrinskog, Red bana Josipa Jelačića, Red hrvatskog pletera, Red kneza Domagoja s ogrlicom te Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom.

Prema navodima satnika Miroslava Vidovića, pomoćnika za sigurnost i bliski suradnik generala Stipetića, Stipetiću su zamjerali što je bio dio JNA, no i zato što nije htio biti član tadašnje oformljenje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Navodno je ta činjenica razljutila tadašnje cijenjene članove te političke stranke, no predsjednik Tuđman je znao Stipetićevu vrijednost i neophodnost Hrvatskoj vojsci te ga je ostavio na položaju.

Stipetić je preminuo 14. ožujka 2018. godine u Zagrebu, a ostao je upamćen kao jedan od najvažnijih aktera u oslobođenju hrvatskog teritorija od srpskih snaga tijekom Domovinskog rata.