Najveći problem blokiranih građana u Hrvatskoj i dalje je trajanje blokada, čak 75 posto potrošača nalazi se u blokadi dulje od godinu dana, a te dugotrajne blokade čine čak 92,4 posto ukupnog iznosa duga, pokazuju najnoviji podaci Fine.

Prema stanju zaključno s 30. rujnom 2025., u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 13.116 poslovnih subjekata s neizvršenim obvezama. U odnosu na kolovoz riječ je o povećanju od 16 subjekata (0,1%), dok je u usporedbi s rujnom prošle godine broj blokiranih veći za 68 subjekata (0,5%).

Ukupan dug poslovnih subjekata iznosi 679,4 milijuna eura, što je 3,3% manje nego u kolovozu i 0,2% manje nego u istom razdoblju lani. Od toga se 553,6 milijuna eura (81,5%) odnosi na 5.709 pravnih osoba (43,5%), dok su 7.407 fizičke osobe obrtnici i samostalni djelatnici s ukupnim dugom od 125,8 milijuna eura.

U istom razdoblju, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, u blokadi je bilo 197.457 građana, što je 0,5% više nego u kolovozu, ali 1,6% manje nego u rujnu prošle godine.

Ukupan dug građana dosegnuo je 2,92 milijarde eura, što je 0,1% više u odnosu na prethodni mjesec i 3,3% više nego godinu dana ranije. Najveći dio duga odnosi se na obveze prema bankama (22,7%), dok su dugovi prema svim financijskim institucijama zajedno na razini 25,3%.

Posebno se ističe podatak da 1.457 građana ima dug veći od 132.723 eura (milijun kuna). Iako čine samo 0,7% svih blokiranih, njihov ukupan dug iznosi čak 1,5 milijardi eura, odnosno 53% ukupnog duga potrošača.