Razgovarali smo s Josipom Grgićem, predsjednikom uprave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje. Centar pokriva područje četiri županije – Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Sisačko-moslavačke – a do 2029. trebao bi biti u potpunosti izgrađen, opremljen i pušten u rad. Projekt izaziva brojne prijepore u javnosti te otpor dijela lokalnih čelnika. Jesu li „Šagulje“ hrvatski pokus ili model koji slijedi europsku praksu? Odgovore smo potražili u razgovoru.

Josip Grgić

„Zatvoreni sustav znači – bez mirisa i bez utjecaja na kvalitetu života“

– Sve češće se govori o ekološki održivom, zatvorenom sustavu gospodarenja otpadom. Što to konkretno znači?

Znači da će sav otpad koji uđe u halu u Šaguljama biti pod strogim nadzorom i u potpunosti zatvoren. Nema neugodnih mirisa, nema utjecaja na kvalitetu života. Ugrađujemo najbolju dostupnu tehnologiju, onu koja je trenutačno vrhunac modernih postrojenja u Hrvatskoj, a već je standard u mnogim državama Europske unije poput Njemačke, Austrije, Danske, Italije i Francuske.

„Otpad obrađujemo u zatvorenom sustavu, a dobivamo sirovinu, reciklat i energent“

– Bi li gradonačelnici, slanjem otpada u Šagulje, uštedjeli svojim građanima neugodne mirise i potencijalnu ugrozu zdravlja?

Apsolutno. Otpad koji stigne u Centar bit će obrađen u potpuno zatvorenom sustavu. On neće utjecati na kvalitetu života građana, a kao rezultat dobit ćemo kvalitetnu sekundarnu sirovinu, reciklate i gorivo iz otpada.

„Postrojenje je 800 metara od prvih kuća – i neće se osjetiti“

– Postoji li mogućnost zagađenja okoliša ili ugroze zdravlja ljudi?

Ne. Tehnologija u Šaguljama mora zadovoljiti najstrože europske standarde za zaštitu okoliša i kvalitetu života. Postrojenje je 800 metara udaljeno od prvih kuća upravo kako bismo građanima omogućili sigurnost i bezmirisno okruženje.

„Pozivam sve načelnike i gradonačelnike: idemo zajedno u Karlovac“

– Je li ovo jasan poziv čelnicima lokalnih zajednica da surađuju i preusmjere otpad prema Šagujlima?

Mogu javno pozvati sve gradonačelnike, načelnike i župane da zajedno posjetimo centar u Karlovcu, koji je tehnološki gotovo identičan našem budućem centru. Neka sami vide svrhu, nužnost i prednosti ovakvog sustava.

„Da sam gradonačelnik Broda – sve bih obradio u Šaguljama, a Vijuš zatvorio“

– Kad biste, primjerice, bili gradonačelnik Slavonskog Broda, što biste učinili s odlagalištem Vijuš?

Sve što je moguće obradio bih u Centru Šagulje. Time bih smanjio obveze prema gradu, zatvorio postojeće odlagalište, sanirao ga i prenamijenio u neki oblik civilne svrhe.

„Deponij može postati i skijalište – Danska to već radi“

– Kako se odlagalište može prenamijeniti? Možemo li, primjerice, napraviti skijalište?

Možemo, zašto ne (smijeh). U Danskoj imate energanu na čijem se krovu nalazi skijaška staza. Primjera imate mnogo – samo treba htjeti i planirati.

„Beč je bivši deponij pretvorio u park, pašnjake, šetnice i igrališta“

– Imate li europski primjer takve prenamjene?

Naravno. U Beču je bivša deponija pretvorena u parkovnu površinu gdje danas životinje pasu travu, građani se šeću, djeca se igraju, a plin iz deponije koristi se za rasvjetu. Takve transformacije su standard.

„Bez europskih standarda nema europskog novca – to je jednostavno pravilo“

– Tiču li se europski standardi i našeg sustava gospodarenja otpadom?

Da. Moramo pratiti sve izmjene europske regulative i zadovoljiti kriterije Europske komisije. Ako ih ne ispunimo, ne možemo koristiti europska sredstva namijenjena zaštiti okoliša.

„EU podržava regionalne centre jer imaju potrebnu količinu otpada“

– Podržava li europska praksa izgradnju regionalnih centara poput Šagulja?

Podržava. Osnovni razlog je priuštivost i dovoljna količina otpada. U Pragu smo nedavno obilazili energanu koja toplinom iz otpada grije 200 tisuća stanovnika. Češka ima četiri energane, a gradi petu.

„Češka, Austrija, Njemačka – svi imaju svoje ‘Šagulje’. Samo mi još dopuštamo svakome da radi po svome“

– Jeste li ondje pitali imaju li oni nešto poput Šagulja?

Naravno. Češka ima svoje centre za reciklažu i preradu, to su njihove „Šagulje“, a cijeli sustav zatvaraju kroz energane. Isto rade Austrija i druge europske zemlje.

– Znači, samo smo mi dopustili svakom gradu i svakoj općini da se sami snalaze s otpadom?

Rekao bih – da.

TEMELJEM RAZGOVORA S JOSIPOM GRGIĆEM ISTRAŽILI SMO ŠTO SU NEKI EUROPSKI GRADOVI UČINILI SA SVOJIM DEPONIJAMA

• Energieberg Georgswerder (Hamburg, Njemačka)
  Bivše odlagalište pretvoreno u “brdo energije” s vjetroturbinama, velikim fotonaponskim poljem, šetnicama i edukativnim centrom. Električnom energijom opskrbljuje tisuće kućanstava i otvoreno je za posjetitelje. IBA+2hamburg-travel.com+2

• :metabolon – Deponija Leppe (Lindlar, Njemačka)
  Odlagalište je preraslo u regionalni kampus kružnog gospodarstva: istraživanje, edukacija, demonstracijski pogoni, rekreacija (vidikovci, tobogan). Služi kao živi laboratorij za tehnologije zbrinjavanja otpada i oporabe resursa. circulareconomy.europa.eu+2interregeurope.eu+2

• Ingrebourne Hill Country Park (London, UK)
  Zatvorena deponija sanirana je i pretvorena u park s pješačkim i biciklističkim rutama, MTB stazom, konjičkim stazama, promatranjem ptica i piknik zonama – primjer kvalitetne rekreacije na obnovljenom prostoru. Home | Forestry England+1

• Park Nauerna (Zaanstad/Amsterdam, Nizozemska)
  Nekadašnja deponija pretvara se u 60 ha prirodno-rekreacijski park; capping (nepropusni sloj) i sustav odplinjavanja temelji su sigurne prenamjene. Dio lokacije namijenjen je i reciklirajućim industrijama. Afvalzorg+2Witteveen+Bos+2

• Schoteroog (Haarlem, Nizozemska)
  Bivša deponija pretvorena u rekreacijski park i platformu za obnovljive izvore energije – postavljeno je solarno polje snage 3,5 MWp; model “priroda + energija”. Afvalzorg

• 

• De Spinder – Burgerwindpark (Tilburg, Nizozemska)
  Na zatvorenoj deponiji podignut je građanski vjetropark (četiri turbine), uz daljnji razvoj solarnih kapaciteta – primjer energetskog korištenja “mrtvog” zemljišta. Windpowernl+1

• Rautenweg (Beč, Austrija)
  Najveća austrijska deponija u fazi dugoročnog nadzora i vođenog upravljanja plinom, s organiziranim stručnim obilascima i edukacijom građana – dobar primjer transparentnosti i kontroliranog “drugog života” deponije. Deutsch+1

Što se ponavlja kroz ove projekte (i što je primjenjivo za Šagulje):
energetska namjena (vjetar/solari/iskorištavanje plina), rekreacija i edukacija (parkovi, staze, centri za posjetitelje), te “capping + odplinjavanje” kao preduvjet sigurnosti i javne uporabe. Nizozemska i Njemačka posebno pokazuju da se sanirane deponije mogu pretvoriti u vrijedne javne i energetske prostore – uz strogi monitoring i dugoročnu skrb.