Slavonci i hrana: najbolji spoj

Kroz stoljeća, naše područje je bio "dom" mnogo naroda i nažalost nedaća, no tradicija pravljenja ukusne hrane nikad nije Slavoniji bila strana. Svaki narod, od Habsgurgovaca do Osmanlija, ostavio je poprilično loš trag svojim osvajanjima i vladanjima, no svojim odlaskom ostavili su nešto što će stoljećima kasnije postati prepoznatljivi hrvatske Slavonije, a to je naravno hrana. Od slatkog do slanog, Slavonija je razvila ukusne i nevjerojatne poslastice o kojima se priča i van granica Hrvatske, a ta ljepota se najviše ističe tijekom blagdana i manifestacija.

Poklade su jedne od tih manifestacija, ona koja povezuje stare "poganske" tradicije s katoličkom vjerom koja je temelj našeg naroda. Svaka regija u Hrvatskoj ima svoju hranu po kojem je prepoznatljiva, a Slavonija prednjači u toj kategoriji. Osim masnog, teškog i "suhog" jela, poput kulena, krvavice, kobasice i čvaraka, Slavonci vole "čorbe" ili variva od kupusa, graha i kelja. Prije zime, osim svinjokolje, Slavonci vole spravljati pekmeze i džemove od kajsija, bijelih i plavih šljiva i naravno dunja, a osim mazanja na kruh, ove namaze koristimo u raznim slatkim poslasticama.

A to nas sve vodi do najveće ljubavi slavonca (osim mesine i rakije); dizanog tijesta.

Kiflice i čvarnjače dominiraju razdobljem poklada

Kad se spominje slavonska kuhinja, slane namirnice uvijek dominiraju, no ona od dizanog tijesta je nešto što je postalo dio svakog domaćinstva. Kiflice se spravljaju po cijeloj Hrvatskoj, ali Slavonci vole "pojačati" svoje sa sirom i šunkom ili kulenom, a za manifestacije, spremiti ih prazne kao prilog za plate od suhog mesa. Svaki kuhar ili kuharica ima svoj recept za pravljenje kiflica, no ono što je najbitnije je sama ruka koja mijesi to tijesto. Kada pitate iskusne pekare u čemu je tajna dobrih kiflica, uglavnom će vam reći da je tajna u mijesenju samog tijesta i ruka "koje ju mije." Nekad uspiju, nekad i ne, ali kiflice su uvijek pri vrhu slanih poslastica u slavonskog domaćinstvu. Naravno, tu treba spomenuti i razne vrste pogača, a među njima i čvarnjače, koje su postale prepoznatljive za ovaj dio Hrvatske, iako nisu svi ljubitelji ove slastice. Sve u svemu Hrvati vole hranu od dizanog tijesta, ali više od svega vole slatke poslastice.

Slatke poslastice koje su za prste polizati!

Poklade su razdoblje kad ljudi stvarno pokažu svoje kulinarske vještine, a krafne ili kod nekih još poznate kao krofne, se definitivno trebaju spomenuti u ovom kontekstu. Naravno, krafne se uglavnom spremaju za vrijeme razdoblja svinjokolja, gdje radnici nakon napornog dana žude za nečim što će im zasladiti nepce, a mogu se spraviti na više načina. Hoćete li punjene pekmezom ili nekim čokoladnim namazom ili jednostavno prazne sa sitnim šećerom, krafne su uistinu neizbježna slastica u slavonskog domaćinstvu.

Masnica, u nekim dijelovima poznata kao i gužvara ili orahnjovača i makovnjača, se također često spravlja za vrijeme poklada u Slavoniji. Dizano tijesto srolano u spiralu u koju se uglavnom stavlja "fil" od oraha i maka, je neizbježna je pojava za vrijeme slavonskih blagdana i manifestacija, a vrlo je draga svima, pa i onima koji ne vole već tradicionalne namirnice poput oraha i maka.

Salednjaci su još jedna slastica koja je posebno važna za Slavonce i definitivno jedna od najpodcijenjenijih slastica u ovom dijelu Hrvatske. Spravljaju se od svinjskog sala, što mnogima nije najdraža činjenica, no kad se popune domaćim pekmezom (uglavnom od šljiva), a lisnato tijesto izlista kao stranice bilježnice, nijedna slastica im nije ravna. Točka na i je naravno, posuti sitni šećer koji samo "podiže" okuse ove nevjerojatno dobre slastice. Salednjaka ima na području Zagreba i Zagorja, gdje se nazivaju salenjaci, no naši salednjaci su oduvijek bili nevjerojatno ukusni i prepoznatljivi.

I naravno, kako ne spomenuti jednu od najljepših slastica koja se spravlja za vrijeme Poklada; kolači koje nazivamo "princeze" ili jednostavno princez krafne. Kuhano tijesto koje se podijeli po cijeloj tepsiji te naposlijetku stavi peći pećnici je definitivno jedno od najljepših slastica. Tijesto se mora "nabušiti" te naposlijetku prerezati na pola i puniti kremom od mlijeka i jaja i naravno, šlagom da "ublaži" i izbalansira sve okuse. Za kraj, tko voli, pospe princeze sitnim šećerom kako bi zaokružio cijelu priču.

Ove sve navedene slastice su identitet slavonske kuhinje i Slavonije, pogotovo u ovom razdoblju poklada, koja služi kao "priprema" za Korizmu i vrijeme žrtve; kad kršćani pokorno doživljavaju 40 dana kao i Isus Krist u pustinji, prije početka svog djelovanja. Od suhog mesa, variva i kiflica do princeza i salednjaka, Slavonci uživaju u svojim tradicionalnim jelima dok traje vrijeme slavlja poput poklada i naravno, plodovima teškog rada kroz cijelu prošlu godinu.

Ako nemate ideja za ručak ili nekakav desert, slobodno uzmite inspiraciju iz ovog teksta, a najviše poklada, koje će trajati sve do pokladnog Utorka, dana prije Čiste Srijede. Dobar tek!