Broj sklopljenih brakova prošle je godine u odnosu na 2022. pao za 4,25%, dok je broj razvoda pao za 8,34% – u gradovima je prošle godine sklopljeno 12.186 brakova dok ih je 3.369 i službeno okončano.
Najviše brakova i razvoda u 2023. bilježe Split i Osijek, gledano po broju stanovnika najviše se ženilo u Benkovcu i Imotskom, a razvodilo u Hrvatskoj Kostajnici i Otoku. Najveći porast broja brakova bilježi Kastav, a razvoda Otok. Čabar, Kraljevica, Novi Vinodolski, Drniš, Vrlika, Buje, Buzet, Pazin i Opuzen jedini su, pak, gradovi u kojima se lani nitko nije razveo
Hrvati se manje žene, ali još manje razvode. Pokazuju to nedavno objavljeni podaci DZS-a o broju sklopljenih i razvedenih brakova u 2023. godini. A brojke kažu da je prošle godine u Hrvatskoj sklopljeno 17.306 brakova, a razvoda je bilo 4.407, što je 768 brakova i 401 razvoda manje nego u 2022. godini. U postotcima, broj sklopljenih brakova prošle je godine u odnosu na 2022. pao za 4,25%, dok je broj razvoda pao za 8,34%.
U gradovima je, tako, prošle godine sklopljeno 12.186 brakova dok ih je 3.369 i službeno okončano. U općinama je, pak, sklopljeno 5.120 brakova, a razvoda je bilo 1.038. Veći broj brakova nego godinu ranije bilježi tek 49 gradova i 158 općina i tek četiri od 20 županija. Kad su, pak, razvodi u pitanju, porast je zabilježilo 49 gradova i 169 općina te pet županija. Svi ostali bilježe silazni trend.
Gradovi: Najviše ženidbi u Benkovcu i Imotskom, najviše razvoda u Hrvatskoj Kostajnici
Kad su gradovi u pitanju, najviše brakova lani je (pored Zagreba – 3.548), sklopljeno je naravno u velikim gradovima – Splitu, Osijeku, Rijeci, Velikoj Gorici, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Karlovcu, Puli i Kaštelima. Gledajući, pak, u odnosu na broj stanovnika prednjače mali gradovi. Prvi na listi su Benkovac i Imotski sa preko 7,5 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika. Slijedi Otok u kojemu su lani sklopljena 33 braka, što je 6,74 sklopljena braka na 1.000 stanovnika. Sličan je omjer i u Pleternici, a po broju sklopljenih brakova u odnosu na broj stanovnika slijede Kutjevo, Županja, Đakovo, Pregrada, Hrvatska Kostajnica i Popovača.
Kad gledamo apsolutne brojke, sličan je poredak i kad su u pitanju razvodi. Najviše ih je (opet kad izuzmemo Zagreb i tamošnja 922) bilo u Splitu, Osijeku, Velikoj Gorici, Zadru, Karlovcu, Samoboru, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Sisku i Kaštelima. Gledano, pak, u odnosu na broj stanovnika, najviše razvoda – 2,66 i 2,65 na 1.000 stanovnika, bilo je u Hrvatskoj Kostajnici i Otoku. Slijede Supetar, Grubišno Polje, Sveta Nedjelja, Vukovar, Solin, Garešnica, Samobor i Požega.
Nula razvoda bilježi, pak, tek devet hrvatskih gradova, tri više nego godinu ranije – Čabar, Kraljevica, Novi Vinodolski, Drniš, Vrlika, Buje, Buzet, Pazin i Opuzen. Isti je broj gradova u kojima je zabilježen samo jedan razvod – Delnice, Rab, Vrbovsko, Nin, Knin, Skradin, Vis, Novigrad i Vodnjan.
Županije: Po ženidbama prednjače Slavonci
Gledano na razini županija, najviše je brakova u apsolutnim brojkama (nakon Grada Zagreba koji ima i status županije) sklopljeno u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, a u top 5 su još Primorsko-goranska i Vukovarsko-srijemska županija. Gledamo li, pak, broj sklopljenih brakova u odnosu na broj stanovnika, prednjače slavonske županije – Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska županija. Najveći postotni porast broja sklopljenih brakova bilježe, pak, Ličko-senjska i Istarska županija.
Sličan je, naravno, poredak i kad se gledaju apsolutne brojke i razvodi. Nakon Grada Zagreba najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, a tu su još Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Stavimo li apsolutne brojke u odnos sa brojem stanovnika, najviše je razvoda bilo u Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji, a u top 5 su još Splitsko-dalmatinska i Virovitičko-podravska županija. Najveći postotni porast broja razvoda bilježi, pak, Krapinsko-zagorska županija – 29,07%.
