Sa svim novim tehnologijama uvijek ide vječna dvojba: hoćemo li mi vladati njima, ili će one ovladati nama

Međutim, dilema je danas puno složenija zbog rastućeg napretka umjetne inteligencije. Tehnološki izumi u povijesti bili su korisni za život čovjeka. Tko može osporiti važnost i korisnost kotača npr. Ili raznih oruđa, pa vozila i strojeva koji su ljudsku kulturu i kvalitetu življenja podizali na višu razinu. Mene osobno, recimo, fasciniraju starorimski akvadukti.

No u digitalnoj eri nalazimo se pred izazovom nepoznatim u zapisanoj i upamćenoj povijesti ljudskih civilizacija. Umjetna inteligencija kao samostalni entitet. Nismo daleko od stvaranja robota koji će biti humanoidni strojevi s umjetnom inteligencijom koja će donositi samostalne zaključke. SF literatura je jedna vrsta predikcije koja se ovako ili onako ostvaruje. Sve što nam se jučer činilo kao znanstvena fantastika sada je pred samom realizacijom. Nije više samo pitanje hoće li umjetna inteligencija ovladati čovjekom, nego je i pitanje njezina smisla - što ona donosi u naš život a da bez toga ne bi mogli

Čovjek budućnosti će biti uvjeren da ne može živjeti bez 5G, 6G mreže, Interneta stvari, uvezan u hologramske mreže, da ne može bez robota i robotica, jer neće poznavati prirodan život - a to je život neotuđen od svog naravnog ambijenta. Od svog iskona. Digitaliziranje ljudskog uma i ljudskog identiteta je vrlo opasno upravo za sam identitet i slobodu čovjeka.

Neka mi nitko ne povlači promašene analogije u stilu - tako su neki dvojili i kad je Gutenberg izumio tiskarski stroj, ili kad je napravljena prva lokomotiva - ne, ja ne vidim kontinuitet između tako korisnih strojeva i života s robotima, čovjeka umrežene svijesti s IoT (Internet of things).

Često ironično ponavljam: ne želim razgovarati sa svojim frižiderom o sutrašnjem ručku, ta zamisao me nimalo ne zabavlja. Suvišan mi je razgovor s hladnjakom. A 5G tehnologija će nam i to uskoro omogućiti.

Za mene je uz kotač, šibice i wc školjku najveći izum u povijesti knjiga, te izmjenična struja, da ne moramo kvariti vid uz svijeće. Kompjuter mi je koristan, Facebook također, ali i kad sam pisao na pisaćem stroju, pisao sam s jednakom, ako ne i većom strašću. I ništa nam nije falilo. Uostalom, jedan genijalni Shakespear za života je odbijao da mu se tiskaju djela. Nije volio tiskanja izdanja knjiga. Koliko bi ga budala danas proglasilo nazadnjakom A živio je stoljeće nakon Gutenberga.