Pleternica

Bećarac je svjetska nematerijalna baština čovječanstva. I to je to!

Bećarac je svjetska nematerijalna baština čovječanstva. I to je to!

Projekt bećarca počeo je u njenom mandatu.

Puno se toga tada i napravilo. Zato smo na tu temu razgovarali s bivšom pleterničkom gradonačelnicom, a danas požeško-slavonskom županicom Antonijom Jozić.

-Ideju za projekt bećarca u Pleternici dao Vam je Vladimir Štibrić. Sjećate li se kad i detalja toga razgovora

-Vladimir Štibrić proglašen je za najboljeg turističkog vodiča krajem 2012. godine i to na Danima hrvatskog turizma u konkurenciji oko tisuću i petsto turističkih vodiča u Hrvatskoj. Nakon što su me građani u svibnju 2013. godine izabrali za svoju gradonačelnicu pozvala sam gospodina Štibrića na sastanak na kojemu smo razgovarali o turističkim potencijalima Pleternice. Svi znamo da je Pleternica mjesto štovanja Gospe od Suza, da se iz godine u godinu povećao broj hodočasnika koji dolaze na pleternički brijeg i Svetište no u svjetovnom smislu Pleternica se teško mogla pozicionirati na karti kontinentalnog turizma, a mi smo to željeli mijenjati. Tada mi je Vlado spomenuo nekoliko zanimljivosti iz pleterničke prošlosti i spomenuo je činjenicu kako je UNESCO 2011. godine zaštitio bećarac kao svjetsku nematerijalnu baštinu čovječanstva. I to je bilo to!

-Koliko se ideja „krčkala” u Vama

-Ne baš dugo. Bila je to već 2013. godina i pretpostavili smo da će nekad netko doći na istu ideju kao i mi pa smo u kratkom roku proveli proceduru zaštite naziva Muzeja bećarca pri nadležnom uredu za zaštitu intelektualnog vlasništva. Tada, 2013. godine, Pleternica je imala niske prihode proračuna, nalazili smo se u investicijskom ciklusu no te godine smo postali članica Europske unije, a obzirom da smo imali dobra iskustva iz predpristupnog razdoblja vjerovali smo da taj projekt može proći na fondovima EU, ali nismo znali kada. Zato smo zaštitili ime i čekali neke prikladne natječaje.

-Kada je krenula u planiranje i realizaciju, kako, s kim, nositelji...

-To je već malo duža priča. Dakle u vremenu smo kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju no operativni programi baš nisu brzo donošeni i prošla je i 2013. i 2014. i 2015. godina. Tada na izborima odgovornost za Hrvatsku ponovno preuzima Hrvatska demokratska zajednica i uskoro kreću natječaji za bespovratna sredstva EU. U međuvremenu smo izradili arhitektonsko-urbanistički plan užeg centra grada prema kojem smo na prostoru stare zelene tržnice predvidjeli gradski trg. Muzej bećarca smo prvo željeli smjestiti u prostor današnjeg Interpretacijskog centra Terra Panonica no uvažili smo stav struke da je taj prostor premalen za svo bogatstvo bećarca i okrenuli smo se prostoru gradskog trga.

Poznati hrvatski arhitekt gospodin Andrija Rusan svemu tome je dao svoj veliki doprinos i projektirao je novi pleternički trg. Inspiracija mu je bila Pleternica iz zraka, pogled na plodnu slavonsku ravnicu, ali i kotlinu i tako je nastao prostor trga u bojama njiva i brijegom tj. tribinama ispod kojih je smješten Muzej bećarca. Financijska vrijednost projekta bila je velika pa smo krenuli fazno i na prvi natječaj iz programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora prijavili smo izgradnju trga i prostora muzeja u roh-bau izvedbi. Partneri na tom projektu bili su nam Općina Tomislavgrad i Kulturno informativni centar Tomislavgrad iz Bosne i Hercegovine, naš Poduzetnički centar Pleternica te pleternička turistička zajednica.

Osim gospodina Rusana na projektu je bile angažirane tvrtka Muze i njena direktorica Dragana Lucija Ratković Aydemir. Sjajna ekipa i sjajni partneri pridonijeli su tome da je projekt Kulturna ruta bećarca i gange bio poprilično „vidljiv” projekt u hrvatskih medijima, a europskim sredstvima izgradio se Trg bećarca u Pleternici, Trg gange i hajdučke družine u Tomislavgradu, uspostavljene su dvije zadruge, pripremljena strateška dokumentacija za daljnje natječaje, a Pleternica je nakon toga u partnerstvu s Gradom Pakracom krenula i korak dalje. Što se tiče naših partnera iz Bosne i Hercegovine vjerujem kako će im pripremljena dokumentacija biti prednost pri nekim novim natječajima za EU sredstva kako bi rekonstruirali prostor KIC-a za Muzej gange te ga opremili.

U sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem Pakracu i Pleternici odobren je novi EU projekt kroz koji se u Pleternici radi unutarnje uređenje i opremanje Muzeja bećarca i brojne druge aktivnosti na uspostavi i održivosti upravljačke infrastrukture. Od 2021. godine na čelu Pleternice je Marija Šarić, dugogodišnja uspješna direktorica Poduzetničkog centra Pleternica, osoba koja je sudjelovala u svim projektnim aktivnostima koje sam navela. Prava osoba na pravom mjestu, s odličnom ekipom, istim žarom i entuzijazmom nastavlja provedbu ovog projekta i uskoro nam slijedi onaj svečani trenutak otvorenja Muzeja bećarca kojeg, vjerujem, svi jedva čekamo.

-Pleternica se poslije izgradnje trga, uskoro i muzeja, te niza manifestacija slobodno može krstiti gradom bećarca. Kako vi to vidite Koji je turistički potencijal svega

-Činjenica je da smo željeli pronaći nišu preko koje bi se Pleternica pozicionirala na turističkoj karti Slavonije. Vjerujem da je to s bećarcem postignuto i da to može biti okidač daljnjeg turističkog razvoja i Pleternice i cijele Požeško-slavonske županije. Uz naše vrijedne OPG-ovce, vrhunske vinare, enogastronomiju, povećanje broja ležajeva u županiji, velika privatna ulaganja u Velikoj i bogatu prirodnu i kulturnu baštinu polako idemo prema tome da naša županija može postati županija za višednevni turizam.

-Jeste li ponosni na sve učinjeno po pitanju bećarca u Pleternici

Ponosna sam na ljude, sve one koji su u posljednjih nekoliko godina radili na ovom projektu. Ne samo gradsku upravu, turističku zajednicu, gradska poduzeća i ustanove već i na arhitekte i muzeologe, a posebno na sve volontere, članice i članove kulturno umjetničkih društava s područja grada, udruga i u konačnici građane koji su saživjeli sa svojim trgom i cijelom idejom. Čekamo otvorenje!