Cijela bi Slavonija lani u ovo vrijeme ulazila u mjesec svinjokolja, koje bi se zahuktavale s približavanjem 29. studenoga, nekadašnjeg neradnog Dana Republike. Ove godine studeni će dočekati, ali i ispratiti utihnula dvorišta dobrog dijela Slavonije, a među mnogima i ona na području općine Semeljci, koja je zbog afričke svinjske kuge, koja je u nju ušla 12. listopada, proglašena zonom zaštite, gdje nema klanja svinja za vlastite potrebe ni prometovanja, osim klanja u klaonici, i to termičkom obradom.
Prerastaju kilažu
Od 12. listopada taj dio Ćakovštine živi svoj krhki suživot s bolešću za koju cjepiva i lijeka nema, nego se protiv njezina širenja bori biosigurnosnim mjerama, a ondje gdje se zaraza potvrdi - eutanazijom svinja. Dok se rješenja, uredbe, naredbe nižu jedni za drugim, a prvotni šok zbog ulaska ASK iz susjedne Vukovarsko-srijemske županije je prošao, sve je osvještenija spoznaja semeljačkog kraja da, kako sada stvari stoje, svinjokolja po dvorištima, mirisa čvaraka, topljenja masti, kuhanja obarina, pravljenja kobasica, seka, krojenja šunki... ove jeseni i zime nema.
"Ovo je prvi put u povijesti; svinjokolje smo imali čak i u jeku Domovinskog rata, kada smo bili prva crta obrane. Samo ja sam tada, 1991., bio na čak 11 svinjokolja. Znali smo već - granatirali bi nas oko 7 ili 7.30, pa smo se po tome ravnali i organizirali si dan, aktivnosti i obaveze", kaže načelnik općinskog Stožera civilne zaštite Mirko Miladinović. Oni što gledaju i tri koraka unaprijed kažu da su prije deset godina, kada je Hrvataska ušla u EU, dobro prognozirali da će klanjima po dvorištima doći kraj i da je tom kraju početak sada, a i službena poljoprivredna politika poručuje neka se, po novome, u dvorištima klasične svinjokolje zamjenjuju dopremom polutki. Dok je promet svježim mesom u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji izgledan od 26. studenoga, za Osječko-baranjsku županiju, zbog naknadne pojave afričke svinjske kuge, to će, kako sada stvari stoje, biti moguće tek od 12. siječnja, do kada se pomiču i rokovi za zone ograničenja.
LONČAREVIć: MNOGO JE NEDOREČENOG
"Ljudi provode biosigurnosne mjere, čuvaju svoje svinjce. Tu je i nekoliko velikih uzgajivača - svi paze, bore se, ne daju nikome blizuo objekata. Otkako je ušla afrička svinjska kuga, govori se kako će svinjokolje ubuduće biti uz pole (svinjske polovice, nap.a.), dovezi ih u svoje dvorište i radi. A kako će klaonice doći do tih pola, koje će se svinje klati za njih Pa zašto čovjek ne bi dao svoje zdrave svinje da se zakolju u pole i dovezu u dvorište! To je nedorečeno, Ministarstvo poljoprivrede to bi trebalo doraditi, regulirati", kaže semeljački načelnik Grga Lončarević.
Nema svinjokolja, pa bravce u svinjcima treba nastaviti hraniti, a što je, slažu se svinjogojci, sada bacanje novca, jer svinje već prelaze kilažu za klanje. Semeljčanin Davor Knežević ima isti problem - uz šest krmača i jednog nerasta, 34 bravca već su oko 200 kilograma. Ima svoju hranu, no treba kupiti premikse, smjesu. "To je sada bacanje novca, a do 12. siječnja ne smijemo ništa. Dnevno mi treba od 250 do 300 kilograma hrane za svinje. Da su bar dopustili klanje svinja u populaciji gdje nema zaraze. Da su rekli - zakoljite, ljudi, svinje, mi bismo ih poklali u 10-15 dana, a ovako svi živimo u iščekivanju nekog popuštanja mjera", kaže taj svinjogojac. Kupio je dva vagona hrane još prije, pa će, kaže, izdržati do 12. siječnja, no svinje prelaze kilažu, a tko zna koliko će još, pa je sada trošenje hrane bacanje novca.
"Nitko u dvorište"
"Ljudi su se trgli, uozbiljili, ne idu kuda ne moraju, samo da se zaustavi zaraza, no mali nemaju više hrane za hranjenje svinja, a ne mogu poklati, ni prodati. Neregistrirani zovu da se svinje odvezu u klaonice. Da su bar dali jedan period da ljudi pokolju zdrave svinje", kaže Miladinović. Dosad je afrička svinjska kuga utvrđena u Vrbici, Mrzoviću i Semeljcima, a eutanazirano je više od 400 svinja, s tim što ih je prije prodora kuge ondje bilo oko 14.000. No život ide dalje, pa Miladinović kaže da su ljudi posijali, radi se u polju. "Ljudi jesu malo psihološki opterećeni ASK-om, nema svinjokolja, nema pravljenja suhomesnatih proizvoda, no nije kasno da, jer je tada hladno, svinjokolje budu i u siječnju, obistini li se 12. siječnja", kaže Miladinović.
Krhki se suživot s ASK-om uvukao u mnoge pore semeljačke svakodnevice. Knežević kaže kako se on i ostali kolege svinjogojci strogo drže mjera. "Držimo se dezbarijera, posebne odjeće, samo za boravak u svinjcu, ne ideš u prednje dvorište, ne daš maltene ženi i djetetu da uđu. Stvarno je poput one kuge iz povijesti - nitko ti neće u dvorište, niti ti ideš u tuđe, s prijateljem se vidiš samo na kavi u kafiću, a kod kuće nula bodova. Jer svi se bavimo time, jedan kolega ima 20 svinja, drugi 70, treći 30. Izbjegavajući socijalne kontakte, nema posjeta, čujemo se telefonom i vodimo poduže razgovore jer nam je to jedini kontakt, nitko se, maltene ni djeca, ne druži", opisuje Knežević svakodnevicu po diktatu ASK-a.
>> Netko je stavio šapu na Slavoniju: 'SOA zna za sve i ne može ništa napraviti'
>> Traktori na cesti: Slavonski poljoprivrenici najavljuju oluju zbog 'nelegalne eutanazije svinja'
