Šest godina u računovodstvu, šest izrada proračuna i rebalansa proračuna, bdijenja nad prihodima i rashodima, financijskim zakonima i pravilnicima No, izvješće Instituta za javne financije mu je ogromna satisfakcija za uloženi trud. Njihova ocjena za financijsku transparentnost je IZVRSTAN. Kako se dolazi do takve ocjene odgovore nam je dao Robert.

-Mnogi će reći da je računovodstvo previše matematike, je li to zahtjevan posao

-Jeste. Uz samu matematiku dosta su i igri zakoni i pravilnici koji se strogo moraju poštivati. Tu dolazi i do promjena u pravilnicima, gdje postoje stručni glasnici na koje sam pretplaćen i većinu tih informacija tamo dobijem. Nisu loše niti društvene mreže poput Facebooka jer imamo grupu računovođa Hrvatske i tamo se informiramo, dajemo savjete i slično.

-Lokalna uprava ima posebne zakone u poslovanju

-Tako je. Lokalna uprava je obveznik proračunskog računovodstva. Dakle, svake godine moramo donijeti plan naših prihoda. Kako ćemo ih skupiti i utrošiti. To je najvažnija stavka jer je proračun najvažniji financijski akt lokalne samouprave. On je javan novac i sve je osjetljivo po tom pitanju.

-Koji je prostor u proračunu nakon što se podmiri ono što se mora podmiriti za redovito poslovanje općine

-Prostora ima, ali mi smo općina koja dosta povlači državne i europske fondove, tako da se tu pokrijemo za kapitalne projekte, a onda nam ostane za socijalne naknade, umirovljenike, porodiljne naknade, udruge i druge. Dosta smo sredstava povukli iz fondova pa ostanu sredstava za druge namjene.

-Kažete da je Davor poznata općina po povlačenju sredstava iz raznih fondova. Koliko općina u tome mora participirati

-Inače je omjer 70 % - 30 %. Naš je trideset, a ovih sedamdeset su novci iz fondova.

-Shvaćaju li ljudi da je proračun limitiran

-Čest je slučaj da ne shvaćaju. Mislim da često misle da u Općini postoji vreća novaca iz koje mi vadimo novce i transferiramo. Trebaju se zapitati od kuda novac stiže. Laički rečeno, misle 'ako imate za ovo, onda imate i za ovo' . To nije tako. Saslušamo sve strane. Neki put se nešto ne izvrši, pa se iz te aktivnosti prebace prihodi u sljedeću namjenu. Dakle kada vidimo da neka stavka neće moći biti isfinancirana ili nepotrebna, onda taj novac transferiramo na druge strane.

-Rebalans proračuna je redovita pojava

-Da, to je redovita pojava. Neki put na neke stvari iz proračuna ne možemo utjecati pa stavke proračuna nisu uvijek predvidive. Kada vidimo da se nešto mijenja, uvijek idemo u rebalans ili ako zaključimo da mjeseca listopada ili studenoga neće biti kako smo zamislili, događa se rebalans, jer ako se novac krivo utroši snosimo sankcije. Ponavljam, proračun je najbitniji financijski akt i jako se puno pažnje tom posvećuje.

-Kada vam je posljednji put bila revizija

-Revizija je bila 2022. godine, a revidirali su 2021. godinu. Oni pregledavaju sve. Kada je trajala revizija, većinu svojeg uobičajenog posla ostavljamo sa strane, a radimo dio koji su zahtijevali. Ulaze u sve stavke. Izlistamo im dnevnik knjiženja od 1.1. do 31.12.. Sve što je utrošeno, a ako imamo prihode, onda pregledavaju ugovore i kako smo došli do njih.

-Kakav je bio nalaz revizije 2022

-Uglavnom pozitivan u svim segmentima. Nedostajale su sitnice, ništa što se tiče prekršaja, nego kod javne nabave nismo proslijedili dokument ili smo krivo naveli broj stavaka, dakle tehničke greške, a ne zakonski propust.

-Europska unija je odlučila dizati kamatne stope ne bi li utjecala na inflaciju. Kako inflacija utječe na proračun

-Utječe na cijene osnovnih dobara i one se transferiraju na ostala dobra, te cijenu završnog proizvoda. Naprimjer građevinski radovi su porasli, režije... to ne možemo predvidjeti. Kada se proračun izrađuje, gledamo kako država gleda makro-ekonomske ciljeve za sljedeću godinu. Dakle, ako država kaže da će inflacija biti povećana onda i mi kroz proračun pokušavamo povezati proračun sa svojim stavkama. Kod izrade proračuna vodimo se načelima makro-ekonomskog poretka u tom trenutku ili percepciji za sljedeću godinu.

-Uspijevate li na kraju godine privesti prihodovnu i rashodovnu stranu blizu nuli

-Imali smo 2019. godine deficit proračuna jer su bila izdašna izdavanja za šetnicu, pa se to prelilo na sljedeću godinu. Nakon toga smo svaku godinu u suficitu, dakle na dobitku. Deficit nam se smanjuju. Ove godine smo dobili jedan spor s Hrvatskom Kostajnicom u kojem stoji veliki iznos, oko sto tisuća eura, tako da će se deficit iz prošlih godina u potpunosti pokriti. Ne samo da će se pokriti, nego ga eliminirati i biti u plusu.

-Je li bio problem raditi proračun u eurima

-Bilo je izazovno. U kunama sam radio do sada, bilo je rutinski. Sada u eurima je to bilo drugačije. Sve smo morali postaviti kroz prizmu eura. Od sitnih računa i ostalih tekućih režija do velikih projekata. No, to je igra pretvaranja. Sadržaj proračuna je isti.

-Radiš li proračun sam Uspiješ li uhvatiti sna u tom periodu

-Tehnički sam. Teško uhvatim vremena za san i odmor. No, znamo što radimo i ništa nam nije problem. Ni što se tiče proračuna niti drugih aspekata posla.

-Jeste li sretni kada dobijete ocjenu 5 za transparentnost proračuna na kraju godine.

-Naravno. Tad i ne ispavane noći radi posla imaju smisla.

-Što znači imati ocjenu odličan za transparentnost

-Ocjenu transparentnost proračuna provodi Institut za javne financije Republike Hrvatske. Gledaju jesu li svi dokumenti koji se zakonski trebaju javno objaviti objavljeni i sadrže li zakonski sve dokumente koje trebaju sadržavati. Na osnovu toga procjenjuju može li se iz tog proračuna nešto prikriti ili je jednostavno transparentno i većini razumljivo. Vrlo su strogi. Kod nas je čista petica, dakle kompletno smo transparentni. Dovoljno govori da je na samom dodjeljivanju ocjena prisutan bio i ministar financija Marko Primorac.