Ministar rada i mirovinskoga sustava Marin Piletić predstavio je sedmu po redu mirovinsku reformu, vrijednu dvije milijarde eura. Reforma ima dva glavna cilja; povećanje prosječne mirovine na 800 eura do kraja mandata i poticanje radne aktivnosti građana u starijoj dobi.

Jedna od ključnih promjena je nova formula za usklađivanje mirovina, koja će se primjenjivati dvaput godišnje u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora, što, prema Piletiću, predstavlja najpovoljniji model unutar Europske unije. Oporba je tražila potpuno usklađivanje prema povoljnijem pokazatelju, ali Vlada ostaje pri predloženom rješenju.

Reforma predviđa i dodatne pogodnosti za majke; za svako rođeno ili posvojeno dijete priznavat će se 12 mjeseci staža, umjesto dosadašnjih šest. Uvodi se i tzv. 13. mirovina, godišnji dodatak koji će ovisiti o godinama radnog staža, a iznos će biti poznat u listopadu. Najniže mirovine povećat će se za oko tri posto, a invalidske u prosjeku za 75 eura.

Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje nakon navršenih 70 godina života, što će korisnicima donijeti prosječno 60 eura veće mirovine. Umirovljenici će moći raditi puno radno vrijeme i istovremeno primati 50 posto mirovine. Obrtnicima će to pravo biti omogućeno nakon 65. godine života bez prekida rada, a invalidnim osobama omogućit će se rad do tri i pol sata dnevno.

Ministar je naglasio da su tijekom dva mandata prosječne mirovine porasle za 82 posto; s početnih 344 na 644 eura – te da su povećane i obiteljske i najniže mirovine. Istaknuo je i nastavak poreznog rasterećenja građana, uključujući umirovljenike, kao dio šire strategije socijalne sigurnosti.