S poskupljenjima prednjačimo u Eurozoni, a hrana i usluge najviše pridonose rastu cijena.
Ako bismo birali riječ godine u Hrvatskoj, to bi zasigurno bila inflacija. Ovaj pojam, koji označava opće povećanje cijena dobara i usluga, izravno smanjuje vrijednost valute i standard građana. Dok inflacija već godinama muči cijelu Europu, u Hrvatskoj je situacija postala posebno zabrinjavajuća; već osam mjeseci zaredom bilježi se rast cijena.
Negativan trend nije pogodio samo turiste, koji sve češće prigovaraju na skupe proizvode i usluge, nego i domaće stanovništvo koje za osnovne namirnice mora izdvajati znatno više novca. Dok jedni tvrde da je prelazak na euro glavni krivac, drugi ističu i praksu trgovaca koji dogovaraju cijene i akcije, prikrivajući tako stalni rast.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u svibnju ubrzala na 3,5 posto nakon stagnacije u ožujku i travnju (3,2 posto). U lipnju je porasla na 3,7 posto, a u srpnju dosegnula 4,1 posto. Na mjesečnoj razini, u odnosu na srpanj, cijene su tek neznatno porasle, za 0,1 posto.
Iako Vlada RH tvrdi da ne može značajno utjecati na ovaj trend, Hrvatska trenutno bilježi jednu od najvećih stopa rasta cijena u Eurozoni. Turistički djelatnici također bilježe različita iskustva, dok neki govore o solidnoj sezoni, drugi ističu smanjeni broj gostiju.
Kako piše portal Novi List, prema podacima Hrvatske narodne banke, usporavanje rasta cijena hrane u kolovozu nije dovoljno da bi se preokrenuo trend. Hrana i dalje najviše pridonosi ukupnoj inflaciji, od 4,1 posto ukupne inflacije, hrana sudjeluje s 2,0 postotna boda, a usluge s 1,7 postotnih bodova.
Najveći problem ostaje standard građana jer sve je više onih koji jedva spajaju kraj s krajem, dok trgovci nastavljaju s poskupljenjima. Što se mora dogoditi da se ovaj trend barem uspori? Na to ćemo morati pričekati jer je tržište ove godine, pogotovo u Europi, nepredvidljivo, a trgovci u Hrvatskoj "operiraju" s velikom slobodom.