Prošlu 2023. godinu obilježio je Euro, Schengen, nažalost i olujna nevremena i afrička svinjska kuga koja su poharala Slavoniju. Kako su se u Vukovarsko-srijemskoj županiji  nosili sa svime razgovarali smo sa županom Damirom Dekanićem.

-Teška godina je iza nas.
- Godina je bila prepuna izazova. Podsjetit ću da smo s COVID-om ušli u godinu. Uz sav posao koji se mora obaviti, pogotovo kada su u pitanju veliki projekti, pokazali smo da rukujemo sa znanjem, snagom i organizacijskom sposobnošću tako da smo iza sebe ostavili sva ta iskušenja i izašli iz toga čvršći i bolji nego što smo bili. Htio bi se ovom prilikom zahvaliti svima koji su sa mnom prolazili sve te prepreke. Uspjeli smo realizirati sve planove koje smo imali za 2023. godinu.

-Što je predstavljalo najveći izazov?

-Krenuti ću s koronom koja je napokon doživjela svoj kraj. Tek nakon toga vidite koje je sve posljedice taj virus ostavio. Ne samo u komunikaciji, već svim sferama kao što su politika i sport, i one će se ocrtavati i kroz nadolazeće vrijeme. Nakon toga, ulazimo u vrijeme afričke svinjske kuge. Nismo bili upoznati s kobnim rezultatima njenog djelovanja. Bilo je teško gledati eutanaziranje i ugibanje životinja od kojih ljudi žive. Aktivno smo sudjelovali s Vladom Republike Hrvatske u kreiranju mjera. Važno je spomenuti da su obeštećenja za sve osobe kojima su eutanazirane ili uginule životinje, pa čak i oni koji nisu bili prijavljeni, kompenzirane. Dodatno me raduje da ovo nije kraj priče jer se ide prema ljudima koji se bave preradom, koji su izgubili određenu zaradu te da im se nadoknadi gubitak. Također, objekti gdje se drže svinje bit će uređivani po modelu koji izrađuje Veterinarski fakultet sa strogo propisanim uvjetima. Svinjogojstvo će se u našem području oporaviti. Mislim da je ta priča završena, no moramo biti oprezni jer nepoštivanje propisa donosi ponovne probleme.

-Za vrijeme afričke kuge bili smo suočeni s prosvjedima. S obzirom na sve mjere koje je Vlada uvela, bili su dosta ekstremni u svojim izjavama. Jesu li bili kvalitetni sugovornici u tom problemu?

-Svima je bilo vidljivo da je to bila politička priča i nema veze sa stvarnošću. S razine Županije organizirano je nekoliko susreta s ministricom, Upravom za veterinarstvo, veterinarskom inspekcijom te smo imali susrete s barem tristo ljudi. Svi su mogli sudjelovati i dobiti informacije. Ministrica je tri puta bila u županijskoj vijećnici s ljudima koji se bave uzgojem svinja. Ljudi koji su vodili prosvjede najbolje to znaju, ali, očigledno, imaju druge motive, a oni nisu briga za seljake. Svi smo bili nezadovoljni jer se unatoč našim naporima mjere nisu ublažile. No, s vremenom kada je došlo do brojki koje su govorile da dvadesetak dana nije bilo uginulih svinja, da su se zaustavile eutanazije, bilo je jasno da će se ukinuti zabrane.

-Jesu li uzgajivači svinja zadovoljni sa svime što je poduzeto, pogotovo s naknadama?
- U javnom savjetovanju se na sve moglo reagirati. Županija je reagirala zajedno s nekim uzgajivačima. Nisu svi zadovoljni, ali nikada neće svi biti zadovoljni. Cijena je bila najveća moguća. Ono što sam uvijek napominjao je da trebamo zadržati uzgajivače svinja tako da se ne prestanu baviti poslom kojim se bave, osim ako to propisuju pravila koja kažu da godinu dana nakon utvrđivanja zaraze kugom u određenom gospodarstvu ne mogu držati svinje. Ali, i ti ljudi će imati priliku prelaskom na uzgoj koza, goveda i ovaca ili će pričekati propisano razdoblje uz pomoć koja će ići iz državnog proračuna, a na koje svi moramo utjecati i kreirati ih sami i predlagati ih Vladi Republike Hrvatske. Tako naš utjecaj može biti najveći. Ne da kukamo kada nešto ne valja već da sudjelujemo kada se nešto kreira.

-Vremenske nepogode dolaze u sve bržim valovima. Kako ste se nosili s nevremenom koje je zbilja ostavilo veliku štetu?

-Nevrijeme je ostavilo ogromnu štetu, ali je naša brza reakcija koju moram pohvaliti, spasila stvar. U dva dana smo veliki dio materijala za sanaciju krovišta poslali na teren. Drugi val je donio značajno manje štete jer objekti nisu bili otkriveni. Moram pohvaliti i brzu reakciju Vlade koja je u kratkom razdoblju na županijski račun uplatila 7,2 milijuna eura za pomoć u sanaciji.

-Kako je tekla sanacija s obzirom na manjak stručne radne snage u građevinskom sektoru?

-Kod nas u Slavoniji je još uvijek običaj da prijatelj prijatelju i susjed susjedu prvi pritekne u pomoć. Velik je dio objekata saniran vlastitim radom. Oko osamdeset posto objekata je sanirano od strane susjeda i prijatelja. Objekti koji su bili prezahtjevni odnosno opasni, oni su čekali obnovu od strane građevinskih poduzeća. Takvi objekti su isto dijelom sanirani. Moram pohvaliti udruge koje su sudjelovale i pomagale u sanaciji. U tom radu pokazala se empatija i zajedništvo. Uvijek nam je drago vidjeti da se u teškim situacijama ljudi okrenu jedni drugima.

-Koliko je Vlada Republike Hrvatske dala novčanih sredstava u županiju po pitanju korone, svinjske kuge i vremenskih nepogoda?

-Kada je riječ o vremenskim nepogodama svaka je jedinica lokalne samouprave izdvojila vlastita sredstva. Što se tiče Vlade Republike Hrvatske, oni su izdvojili 7,2 milijuna eura za vremenske nepogode, te oko 10 milijuna eura za svinjsku kugu. Brzo su reagirali sa sredstvima, te su štete sanirane u najmanjem mogućem vremenu. Ovo može biti primjer za druge dijelove Hrvatske, pa i šire, kako reagirati u takvim situacijama.

-Kako je konstruiran proračun za 2024. s obzirom na događanja u 2023. ?
-Ne možemo predviđati katastrofe i tako planirati proračun. Naravno da proračun ima rezerve koje se mogu rasporediti i raspodijeliti u ovakvim slučajevima, no najveći dio sredstava koji je iskorišten za sanaciju je iz proračuna Republike Hrvatske. Sredstva za vremenske nepogode su isplaćena na račun jedinice lokalne samouprave, a sredstva za sanaciju šteta uzrokovane svinjskom kugom su isplaćena na račune subjekata koji su s njom bili pogođeni. Što se tiče proračuna, porezna sredstva svake godine rastu, a to znači da raste gospodarstvo. Bez obzira na to što se to čini previše optimistično, činjenica je da gospodarstvo sve brže raste i sve su veće dobiti što znači da se simultano povećava porezni priljev. Mjerama Vlade Republike Hrvatske omogućeno je da se u sektorima gdje se nije povećala plaća ukidanjem prireza raspodjelom proračunskih sredstava, ukinu neki prirezi kako bi stanovnici dobili veće plaće. To na neki način potiče gradnju, otvaranje tvrtki, poduzeća i potrošnju pa i samim tim punjenje proračuna. Proračun je veći nego prošle godine, odnosno manji je jer su bolnice koje su bile planirane u okviru našeg proračuna otišle pod upravljanje državi, ali kada taj segment izuzmemo proračun je veći za nekih sedam posto.

-Je li socijalan?

-Naglasak je na to da proračun bude socijalan, razvojan i demografski koncipiran. Iz tog razloga moram reći da od strane Županije u koordinaciji s jedinicama lokalne samouprave postoji niz potpora. Onaj tko će to dobro sagledati vidjet će da skoro svaka jedinica lokalne samouprave daje dar prilikom rođenja djeteta. Taj dar se kreće od petsto eura do pet tisuća eura. Ovisno o jedinici i koliko djece obitelj ima. Postoji sufinanciranje polaznika vrtića, financiranje školskog obroka, školskog prijevoza, financiranje prijevoza studenata i studentske stipendije. Županija izravno financira, uz ugovor s HŽ-om, prijevoz za studente tijekom cijele godine. Preko Ministarstva obrazovanja prijevoz uz minimalno sufinanciranje za učenike. Kupnju prve nekretnine Županija sufinancira s nekoliko platnih razreda, a u najvećoj mjeri financira ruralna područja. Sufinanciraju se obitelji s četvero ili više maloljetne djece i umirovljenici koji imaju najniža primanja. U cijeloj toj priči se izdvaja oko milijun i pol eura. Nadalje, za sport koji je sastavni dio demografije, s obzirom na županijski proračun u postotku gledano, se možda najviše izdvaja. Naš proračun nije velik, jedan je od najsiromašnijih, ali u okviru proračuna kojeg imamo mi izdvajamo maksimalna moguća sredstva za demografiju, socijalu i zdravstveni dio koji nije pokriven iz državnog proračuna. Gospodarstvo raste svake godine. Isto tako me veseli da se u turizmu povećava broj noćenja i dolazaka. To je jedna grana koja uz prehrambenu industriju, navodnjavanje, intenzivnu proizvodnju voćarskih i povrtlarskih kultura daje optimistične prognoze za budućnost na ovim prostorima.

-Što očekujete od budućnosti?

-Htio bih poručiti žiteljima Vukovarsko-srijemske županije da volimo svoju županiju, da ne budemo previše kritični prema svom kraju jer samo malim pogledom u okruženje shvatit ćemo da nam nije toliko loše kako se to često zna reći. Pomaci su vidljivi. Nisu toliko brzi koliko bi to željeli, ali su itekako vidljivi. Mlad čovjek je s pravom nestrpljiv te zahtjeva da ima svoj kruh i može sam odlučivati o sebi. Moj tim ljudi i ja se maksimalno trudimo u tome. Želimo omogućiti najbolji život za sve u županiji i da se vrate ljudi na naše područje jer plaće rastu, raste broj poslovnih subjekata, povećavaju se šanse i dolazi vrijeme boljeg života u Hrvatskoj.