Tesla je otvaranje u Urumqiju najavio objavom na Weibou 31. prosinca rekavši: ”Posljednjeg dana 2021. sastajemo se u Xinjiangu. 2022. pokrenimo zajedno Xinjiang na njegovo električno putovanje!

Objavu su popratile fotografije svečanosti otvaranja, uključujući ljude koji su držali plakate na kojima je pisalo "Tesla [srce] Xinjiang".

SAD je donio niz sankcija i regulatornih i drugih mjera protiv Kine zbog njezinih kontinuiranih kršenja ljudskih prava u Xinjiangu, uključujući ograničenja američkog poslovanja s lokalnim operaterima i dobavljačima.

Predsjednik Joe Biden prošlog mjeseca potpisao je Ujgurski zakon o sprječavanju prisilnog rada, a američka vlada namjerava diplomatski bojkotirati nadolazeće Zimske olimpijske igre u Pekingu.

Ujgurske skupine za ljudska prava kritizirale su otvaranje izložbenog prostora, navodno Teslinog 211. u Kini. Vijeće za američko-islamske odnose pozvalo je na njegovo trenutno zatvaranje i prestanak onoga za što se tvrdi da "zvodi ekonomsku potporu genocidu".

"Nijedna američka korporacija ne bi trebala poslovati u regiji koja je žarište kampanje genocida usmjerene na vjersku i etničku manjinu", rekao je direktor nacionalnih komunikacija Vijeća Ibrahim Hooper.

Istraživačica Human Rights Watcha za Australiju, Sophie McNeill, rekla je: ”Peking i poduzeća već dugo računaju na globalnu spremnost da profit stave ispred ljudskih prava, čak i unatoč zločinima protiv čovječnosti, ali ne smijemo dopustiti da se to nastavi 2022. godine.

”Elon Musk i njegovi rukovoditelji Tesle moraju razmotriti ljudska prava u Xinjiangu ili riskirati da budu suučesnici.

Za komentar je kontaktiran Tesla.

Teslina odluka privukla je određenu podršku na kineskim društvenim medijima, a uslijedila je nakon otkrića tjedan dana ranije da je američka tehnološka tvrtka Intel zatražila od dobavljača da ne nabavljaju robu, usluge ili radnu snagu iz regije.

Jedan je komentator pozdravio Teslinu potporu ”razvoju i izgradnji Xinjianga, za razliku od nekih drugih tvrtki, očito upućivanje na multinacionalne kompanije koje žele smanjiti poslovne veze s Xinjiangom zbog zlouporabe prava.

Državni mediji prošlog mjeseca optužili su Intel da je vrijeđao kinesko tržište nakon što je pisao dobavljačima tražeći da izbjegavaju korištenje "bilo kakve radne snage ili izvorne robe ili usluge iz regije Xinjiang", navodeći ograničenja koja su nametnule više vlada. Nakon reakcije, tvrtka je objavila pismo u kojem se "duboko ispričava zbog zabune", rekavši da je zahtjev pitanje usklađenosti s američkim zakonom i da ne predstavlja njezin stav o Xinjiangu.

Komercijalne operacije u Kini postale su opterećene jer su međunarodne marke izložene sve većem pritisku da prekinu veze s dobavljačima iz Xinjianga ako ne mogu jamčiti izostanak prisilnog rada ili drugih zloporaba.

Tvrtke uključujući H&M i Intel bile su naširoko kritizirane ili im prijeti bojkotima u Kini zbog svojih odluka da udalje marku od rada i proizvoda u Xinjiangu. Studije slučaja takvih masovnih online reakcija otkrile su da nacionalističku reakciju često pokreću ili pojačavaju kineski državni mediji i računi društvenih medija povezanih s državom.

Xinjiang je mjesto duge kampanje prisilne asimilacije kineskih vlasti protiv etničkih manjina, uključujući muslimanske Ujgure. Procjenjuje se da je oko milijun ljudi bilo zatočeno u centrima za masovno zatočenje i odgajanje, a šira populacija podvrgnuta suzbijanju vjerskih i kulturnih aktivnosti, intenzivnom nadzoru i policiji, navodnim programima prisilnog rada i prisilnoj kontroli rađanja.

Vlade, uključujući SAD, proglasile su kampanju genocidom, dok je nekoliko grupa za ljudska prava i pravnih skupina reklo da se te akcije svode na zločine protiv čovječnosti.

Peking poriče sve optužbe o kršenju ljudskih prava i kaže da je njegova politika dio antiterorističkih napora i programa za smanjenje siromaštva.