Ante Starčević, rođen 23. svibnja 1823. u Velikom Žitniku kraj Gospića, ostao je upamćen kao ključna ličnost u stvaranju modernog hrvatskog nacionalnog identiteta. S razlogom nosi naziv Otac domovine, jer je svojim neumornim političkim radom, intelektualnim doprinosom i jasnom vizijom neovisne hrvatske države postavio temelj političke misli koja je obilježila hrvatsku povijest.

Potekao je iz obitelji katolika Jakova i pravoslavne majke Milice, a njegovo obrazovanje oblikovao je ujak Šime Starčević, ilirski nastrojen katolički svećenik. Nakon Klasične gimnazije u Zagrebu, studirao je filozofiju i teologiju, a doktorirao filozofiju u Pešti 1846. godine.

Unatoč tome što nije uspio postati profesor na Sveučilištu u Zagrebu, Starčević se nije povukao iz javnog života. Radio je kao pravni savjetnik u uredu Ladislava Šrama, a 1861. godine ulazi u Hrvatski sabor kao zastupnik Rijeke. Iste godine, zajedno s Eugenom Kvaternikom, osniva Stranku prava, čija je ideologija jasno izražavala potrebu za političkom samostalnošću Hrvatske.

Njegov politički slogan "Ni pod Beč ni pod Peštu, nego za slobodnu, samostalnu Hrvatsku" izražava njegovu temeljnu ideju: odbacivanje svakog oblika tuđe dominacije, bilo austrijske, bilo mađarske. Starčević se zalagao za stvaranje Velike Hrvatske, koja bi obuhvaćala današnju Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju, smatrajući sve južne Slavene (osim Bugara) Hrvatima.

Snažno se protivio jugoslavenskoj ideji i odbacivao identitete poput "Iliraca" i "Jugoslavena", inzistirajući isključivo na imenu "Hrvat". Osim političke borbe, bio je i oštar kritičar Katoličke crkve u Hrvatskoj, zamjerajući joj poslušnost tuđinskim interesima i miješanje u svjetovni život.

Unatoč političkim porazima i nerazumijevanju suvremenika, Ante Starčević ostao je vjeran svojim idealima do smrti 28. veljače 1896. u Zagrebu. Pokopan je prema vlastitoj želji u crkvi sv. Mirka u Šestinama. Njegov doprinos hrvatskoj državnosti prepoznat je i simbolički, njegov lik nalazio se na novčanici od 1000 kuna.

Djelovanje Ante Starčevića predstavlja jednu od ključnih prekretnica u borbi za hrvatsku samostalnost i ostaje trajna inspiracija u političkom i kulturnom pamćenju hrvatskog naroda.