Afrička svinjska kuga već dulje vrijeme izaziva zabrinutost među svinjogojcima, ali i među građanima. Dok se jedni bore s posljedicama ograničenja i složenih propisa, drugi strahuju od rasta cijena svinjskog mesa. Kako situacija izgleda iz perspektive proizvođača i prerađivača mesa, otkrile su nam Slavica Baboselac i Ivana Mirković, tehnologinje iz slavonske mesnice Bebrinka, koja je dugi niz godina sinonim za domaće proizvode izrađene po tradicionalnoj recepturi.

Slavica Baboselac i Ivana Mirković

Djelatnost tvrtke obuhvaća proizvodnju, preradu i konzerviranje mesa i mesnih prerađevina, prodaju kroz maloprodajne objekte te opskrbu ugostiteljskih objekata u Slavoniji. Bebrinka ima i vlastiti uzgoj junadi te proizvodnju hrane za stoku, a živu stoku nabavlja isključivo od domaćih proizvođača iz Slavonije i Baranje, uzgojenu na tradicionalan način.

Afrička kuga i zone ograničenja

- Afrička svinjska kuga izazvala je veliku paniku, kako među svinjogojcima, tako i među potrošačima. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je niz naputaka o zonama ograničenja. Možete li pojasniti o čemu se radi?
– Te zone postoje još od 2023. godine, kada su uspostavljene prve zone zaštite i ograničenja. Nakon regionalizacije formirane su zone 1, 2 i 3 te tzv. free zone – područja bez zaraze.

- Što konkretno znači zona ograničenja?
– Ona prvenstveno ograničava promet svinja. U Brodsko-posavskoj županiji samo je općina Gundinci u zoni 3. Svinjogojci iz te općine mogu prodavati meso isključivo klaonicama koje imaju posebno rješenje Ministarstva poljoprivrede da smiju preuzimati svinje iz takvih zona. Fizičke osobe ne smiju kupiti svinju od istih proizvođača, čak ni u slučaju da bi uslugu klanja obavili u klaonici Bebrinka.

- A što je s provjerama u klaonici?
– U klaonici se provodi standardna kontrola na trihinelu, dok veterinar prethodno obavlja sve druge zdravstvene provjere. Svaka svinja ima klinički obrazac koji potvrđuje da je zdrava i da su sve biosigurnosne mjere ispoštovane.

Nelogičnosti i birokracija

- Zašto klaonice mogu kupiti meso, a obični građani ne?
– To je rezultat regionalizacije. Primjerice, meso iz zone 3 ne smije ići izvan Hrvatske, dok su prijašnja pravila bila još stroža: tada se meso moralo termički obraditi prije bilo kakve prodaje.

- Što znači termička obrada mesa?
– To znači da mora biti prerađeno, primjerice u kobasice, kulen ili druge proizvode koji se obrađuju na temperaturi od oko 80 stupnjeva. Tek su kasnije propisi ublaženi.

- Jesu li te odluke logične?
– Iskreno, nisu. Iako nismo veterinari, nakon proučavanja propisa jasno je da mnoge odluke nemaju smisla. Primjerice, suhomesnati proizvodi iz određenih zona nisu se smjeli staviti na tržište i po šest mjeseci, što je apsurdno. Čak se pokazalo da su neki propisi pogrešno prevedeni s engleskog, što dovoljno govori o zbrci.

Trenutno stanje u Brodsko-posavskoj županiji

- Kakva je sada situacija u županiji?
– Osim Gundinaca koji su u zoni 3, pet općina spada u zonu 1, a ostale su u free zone. Zona 1 je “mekša” – ondje je dopušteno kolinje i lokalna prodaja mesa.

- Jesu li Gundinci u zoni 3 zbog blizine žarišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji?
– Vjerojatno da, ali i zbog većeg broja svinja u tom području. Smatramo da bi se struka, posebno Veterinarski fakultet, trebala više uključiti kako bi se situacija bolje objasnila i javno komunicirala.

- Struka se u javnosti doista rijetko čuje.
– Nažalost. Primjerice, neposredno prije Pečenkijade, nakon što smo pripremili sve papire i meso, stigla je odluka o otkazivanju. Nitko iz struke nije dao službenu izjavu. To je stvorilo veliku zbrku i financijski gubitak.

Uvozno i domaće – pitanje kvalitete

- Jedan kolega mi je rekao da ne kupujem domaću slaninu jer je španjolska u supermarketu jeftinija. Kako to komentirate?
– Španjolska jest vodeća u izvozu mesa, ali kvalitetniju robu zadržavaju za svoje tržište. Ono što se izvozi često nije iste kvalitete. Slanina se zamrzava ili vakumira, a kvaliteta snažno ovisi o brzini smrzavanja i odmrzavanja. Ako ti postupci nisu pravilno provedeni, proizvod gubi na okusu i teksturi.

Tajne uspjeha i planovi za budućnost

- Vaša mesnica poznata je po specifičnoj obradi mesa. Imate li neke tajne metode?
– Svaka tvrtka ima svoje specifikacije i recepture, ali ništa nismo službeno zaštitili. Naš je cilj ponuditi proizvode koji odgovaraju široj populaciji – ni preslano, ni premasno, već po domaćem ukusu. Kvaliteta mesa najviše utječe na okus, a receptura je uvijek ista.

- Planirate li proširenje proizvodnje?
– Još nije potpuno sigurno, ali imamo kupljeno zemljište i dodatni objekt u kojem već proizvodimo suhomesnate proizvode. Širenje se može očekivati jer tržište to traži.

- Što vas najviše razlikuje od drugih?
– Tradicija. Sve naše proizvode – kulen, šunku, kobasice – sušimo u pušnici, a ne u kontroliranim komorama. To je ono po čemu smo prepoznatljivi i na što smo ponosni.