Hrvatska se, nakon gotovo dva desetljeća, vraća obveznom vojnom roku. Sabor je prošlog tjedna usvojio izmjene Zakona o obrani kojima se ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje – dvomjesečna obuka za sve mladiće rođene 2007. godine, koji će pozive početi primati već do kraja ove godine.

Vojnici početnici primat će naknadu od 1100 eura, a oni koji ne žele služiti vojsku moći će zatražiti civilnu službu – no, uz znatno strože uvjete nego ranije. Naime, više neće biti dovoljno samo izjaviti da netko ulaže prigovor savjesti.

Prema novom sustavu, kandidat mora “učiniti uvjerljivima” svoje vjerske ili moralne razloge zbog kojih odbija vojnu obuku. To znači da će svatko tko zatraži civilnu službu morati obrazložiti zašto mu uvjerenja ne dopuštaju sudjelovanje u vojnom osposobljavanju ili rukovanju oružjem.

Zahtjev se podnosi područnom odjelu za poslove obrane, koji ga zatim prosljeđuje Ministarstvu unutarnjih poslova ili tijelu zaduženom za civilnu zaštitu. Ministarstvo će odlučiti u roku od 30 dana, a odluka će biti konačna – bez prava žalbe, ali uz mogućnost pokretanja upravnog spora pred Visokim upravnim sudom.

Ustavni stručnjak Mato Palić smatra da će sustav morati pronaći ravnotežu između zakona i osobnih uvjerenja.

„Vjerski i moralni razlozi ne mogu se egzaktno mjeriti, jer su subjektivni i osobni. Povjerenstvo će kroz praksu utvrditi što znači ‘uvjerljiv razlog’, ali vjerujem da će velika većina zahtjeva biti prihvaćena“, kaže Palić.

Civilna služba trajat će tri mjeseca ako se provodi u sustavu civilne zaštite, odnosno četiri mjeseca ako se odrađuje u jedinicama lokalne samouprave. Oni koji ipak odluče odraditi vojni rok imat će prednost pri zapošljavanju u državnim institucijama.

Uvođenjem vojnog roka Hrvatska se svrstava uz devet članica Europske unije koje već imaju sličan sustav – među njima su Austrija, Finska, Danska, Švedska, Litva i Grčka. No, iskustva iz drugih država pokazuju i moguće izazove: u Finskoj, primjerice, posljednjih godina bilježi se porast zahtjeva za civilnom službom, pa je Ministarstvo obrane tamo pokušalo ograničiti prečesto pozivanje na priziv savjesti.

Kako će taj sustav funkcionirati u Hrvatskoj, tek će se vidjeti. No jedno je sigurno – civilna služba više neće biti samo formalnost, nego pravo koje će svaki prigovarač morati uvjerljivo obrazložiti.

U praksi to znači da će se savjest – barem kad je riječ o oružju – ubuduće dokazivati papirom.