Otkad su početkom 2021. ukinute kvote za zapošljavanje stranaca, broj agencija za privremeno zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju stranih radnika narastao je na nekoliko stotina.
Neizbježan porast
”Do sada nismo vidjeli ovako brz oporavak od krize, a upravo on je dodatno otvorio tržište rada stranim radnicima", kaže ekonomist Damir Novotny govoreći o velikom porastu broja stranih radnika. Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), od 1. siječnja do 30. studenog 2023. ukupno su izdane 160.464 dozvole za boravak i rad, od toga u najvećem broju u djelatnostima graditeljstva - 63.632, turizma i ugostiteljstva - 43.951, industrije - 22.249, prometa i veza - 10.456 i trgovine - 4647. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) od siječnja do studenog 2023. obradio je 160.445 zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranih radnika, a podneseno je 190.696 zahtjeva. Za usporedbu, do 2022. godine broj dozvola za boravak i rad stranih radnika bio je ispod sto tisuća, a tek 2022. godine broj se penje do 124.121 izdane dozvole. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad dozvola za novo zapošljavanje izdano je 104.432, 37.402 dozvole za produženje i 18.630 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva - 16.675. "Ovakav porast je neizbježan", rekao je Novotny i dodao: "Našem gospodarstvu treba ljudi, a naši ljudi odlaze u druge države i vraćaju se tek kada otiđu u mirovinu." Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima više od 43 posto stanovništva iznad 50 godina. "Natalitet je u opadanju, a jedan od načina da gospodarstvo radi je uvoz radnika", kaže Novotny.
Prema podatcima iz MUP-a, iz susjednih zemalja i dalje stižu radnici te je prošle godine u razdoblju od 1. siječnja do 30. studenoga izdano 36.012 dozvola za radnike i radnice iz Bosne i Hercegovine, 22.980 iz Srbije, iz Sjeverne Makedonije 13.412, Kosova 9922 i Albanije 4244.
Ukidanje kvota za zapošljavanje stranih radnika, koje je stupilo na snagu 1. siječnja 2021., stvorilo je prostor za veći priljev stranih radnika. Dokaz tome je evidencija Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, gdje je 2018. godine upisano 109 agencija za posredovanje pri zapošljavanju i 187 agencija za privremeno zapošljavanje, a taj broj svake godine raste. Tako je 2019. evidentirano 170 agencija za posredovanje pri zapošljavanju, 2020. njih 216, a zatim dolazimo do godine kada je ukinuta kvota za zapošljavanje stranih radnika a broj agencija buknuo na 291. Već sljedeće godine agencija za posredovanje bilo je 424, a prošle godine evidentirano je 566 agencija za posredovanje pri zapošljavanju. Povećan je i broj agencija za privremeno zapošljavanje - 2018. bilo ih je 187, već sljedeće godine 255, a 2020. broj je skočio na 311. Za razliku od agencija za posredovanje pri zapošljavanju, broj agencija za privremeno zapošljavanje u 2021. pao je na 292, no iduće je godine skočio na 448, a u 2023. godini na 657.
Zadužuju se
Izmjena Zakona o radu u razdoblju od 2018. do 2023. bilo je nekoliko, a većina se ticala upravo stranih radnika i prihvaćanja europskih direktiva. Novotny kaže da je Zakon o radu prepun rupa i iznimno nejasan, a da Zakon o strancima treba doraditi. "Prema Zakonu o radu, agencije za privremeno zapošljavanje i agencije za posredovanje pri zapošljavanju nemaju određen postotak provizije na zaradu kao, na primjer, agencije za nekretnine, kojima je plafon 3 do 3,5 posto", rekao je Novotny. Prema tome, mogu zaračunavati znatno veću proviziju.
Agencije za privremeno zapošljavanje i agencije za posredovanje pri zapošljavanju doživjele su apsolutni bum na tržištu, a pogledamo li njihove godišnje prihode, dostupne na servisima Fine, oni iz godine u godinu rastu. Agencije nadgleda Državni inspektorat, iz kojeg poručuju da u nadzorima obavljenima u 2023. godini nisu utvrđene povrede odredbi koje propisuju da fizičke i pravne osobe djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem za tražitelje zaposlenja obavljaju djelatnost bez naknade i djeluju nepristrano u odnosu prema tražiteljima zaposlenja i poslodavcima. Iako agencije nadzire Inspektorat, sam profit se ne regulira, a Novotny kaže da je velika suradnja hrvatskih agencija i onih stranih. Sever kaže kako nije rijetkost da se radnici zaduže u svojim matičnim zemljama kako bi uopće došli do Hrvatske i novac koji zarade u Hrvatskoj putuje u matične zemlje kako bi se otplatio dug.
ODLAZE TRADICIONALNI STRANI RADNICI
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever kaže da jedina prednost Hrvatske spram ostatka Europske unije (EU) za tradicionalne strane radnike, poput Bosanaca, Hercegovaca i Srba, postaje samo jezik. ”Zarada je veća u Njemačkoj, ali blizina i poznavanje jezika mnogo znači, rekao je Sever. Dok iz Hrvatske odlaze hrvatski državljani i tradicionalni strani radnici iz zemalja u okruženju, za radnike s Bliskog istoka prošle su godine izdane približno 53.204 dozvole za boravak i rad, od čega je radnicima iz Nepala izdano 20.900 dozvola, 14.317 onima iz Indije i 7822 iz Bangladeša.
Kontaktirali smo nekoliko agencija, ali ni jedna nije htjela razgovarati o temi dovođenja stranaca i visini naknada.
