U riziku od siromaštva u Hrvatskoj živi 752.000 ljudi, od kojih osam posto tvrdi da "jedva spaja kraj s krajem", podatci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Stopa rizika od siromaštva u 2022. u Hrvatskoj je iznosila 18 posto, što je 1,2 postotna poena manje u odnosu prema 2021., kažu u DZS-u u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva. Pokazatelje siromaštva izračunali su prema podatcima prikupljenima Anketom o dohotku stanovništva, koja je usklađena s metodologijom Eurostata. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba zaista siromašno, nego koliko ima dohodak ispod praga rizika. Obuhvaća osobe koje su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji, odnosno one koji žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada, rekla je Hini načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić. U Hrvatskoj je u 2022. u takvom položaju bilo 19,9 posto osoba, što je jedan posto manje u odnosu prema 2021. Udio osoba koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (do dobi od 64 godine) bio je pak 6,3 posto, što je 1,2 poena manje nego godinu prije. Nejednakost distribucije dohotka iznosila je 4,6 posto (u 2021. godini 4,8 posto), što čini odnos 20 posto populacije s najvišim i najnižim dohotkom.
DZS: Stopa rizika od siromaštva najviša je kod osoba starijih od 65 godina i iznosi 32,4 posto te je izraženija kod žena
Prema dobi, stopa rizika od siromaštva najviša je kod osoba iznad 65 godina i iznosi 32,4 posto. Izraženija je kod žena (36,5 posto). Osam posto osoba koje žive u kućanstvima izjavilo je da "vrlo teško" spaja kraj s krajem, 18,6 osoba "teško" spaja kraj s krajem, a 42,7 posto "s malim teškoćama" (u 2021. godini 43,5 posto). Najniži postotak osoba, 1,5 posto, živi u kućanstvima koja "vrlo lako" spajaju kraj s krajem i niži je nego godinu prije (1,6 posto u 2021.), 5,2 posto osoba kazalo je da "lako" spaja kraj s krajem, a 23,9 posto kućanstava "uglavnom lako" (22,3 posto prošle godine). Prema stupnju obrazovanja, stopa rizika od siromaštva najviša je za osobe s predškolskim i osnovnoškolskim obrazovanjem i iznosi 35,4 posto. Najniža stopa bilježi se za osobe s visokoškolskim obrazovanjem - 4,2 posto.
UGROŽENI NEZAPOSLENI I UMIROVLJENICI
Najugroženije su nezaposlene osobe (42,6 posto), umirovljenici (29,2) i ostali s neaktivnim statusom (30,7). Također, u većem su riziku ženska samačka kućanstva (54,4 posto), jednočlana kućanstva starijih od 65 godina neovisno o spolu (56,5 posto), kućanstava s uzdržavanom djecom i jednim roditeljem i jednim ili više uzdržavane djece (24,9 posto) te kućanstva s dvije odrasle osobe s troje ili više djece (23,3). Prema anketi iz 2021., sedam posto osoba u kućanstvima ne može si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a 41,7 posto osoba tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove. Također, 6,9 posto ispitanika reklo je da si ne može priuštiti mesni obrok, obrok s piletinom ili ribom svaki drugi dan.
Prema regijama - za Panonsku Hrvatsku stopa rizika iznosi 25,9 posto (27 posto u 2021.), za Jadransku Hrvatsku 18,2 posto, za Grad Zagreb 9,5 posto (11,6 posto u 2021.), a za Sjevernu Hrvatsku 16,0 posto. Prema podatcima Eurostata, u 2022. godini 95,3 milijuna ljudi u EU-u bilo je u riziku od siromaštva (22 posto stanovništva). Najviše vrijednosti zabilježene su u Rumunjskoj (34 posto), Bugarskoj (32), Grčkoj i Španjolskoj (po 26 posto), a najmanje u Češkoj (12 posto), Sloveniji (13) i Poljskoj (16 posto).
