Ove godine zbog neizdržljivih toplinskih valova i razornih požara deseci tisuća turista bili su prisiljeni napustiti hotele i plaže za vrijeme katastrofe na grčkim otocima.
Šanjolska ne pamti ovakve promjene u temperaturi koje sežu i do petnaest stupnjeva iznad zabilježene temperature prošlih godina, a u Italiji su skoro svi gradovi pod crvenim upozorenjem. Zbog neprilika ugrožen je turizam koji u Grčkoj čini gotovo četvrtinu BDP-a, a u Italiji i Španjolskoj oko deset posto, također igra veliku ulogu i u hrvatskom BDP-u.
Svjetsko vijeće za putovanja i turizam tvrdi da će europski turistički sektor rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3 posto do 2032., zbog ekstremnih događaja u južnoj Europi moglo bi rezultirati time da će turisti izbjegavati navedene destinacije.
Analiza Europske putničke komisije, udruge nacionalnih turističkih organizacija, ukazuje na činjenicu da je broj europskih turista koji planiraju putovati na mediteran ljeti i na jesen pao za čak deset posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Prema procjeni agencije Moody toplinski valovi "mogu dugoročno smanjiti privlačnost južne Europe kao turističke destinacije ili smanjiti potražnju ljeti, što će imati negativne gospodarske posljedice s obzirom na važnost sektora".
Unatoč tome, turističke zajednice ne dijele tu brigu, tvrdeći da sve prolazi u redu. Po analizi Europske putničke agencije,Sedam posto europskih putnika izjavilo je da su im ekstremni vremenski uvjeti najveća briga vezana uz ljetni odmor, dok jednu od glavnih negativnih aspekata europskim turistima izaziva porast troškova zbog inflacije.
