Dugotrajni pljesak i ovacije prepunog kazališta Komedija najbolja su ocjena fantastične izvedbe operete Grofica Marica.
Radnja se događa na seoskom imanju bogate mađarske udovice, grofice Marice, uprizorila je fenomenalna Sandra Bagarić, koja, umorna od nasrtljivih udvarača koji su bacili oko na njezin novac, najavi zaruke s izmišljenim varaždinskim barunom Kolomanom Županom (Dražen Bratulić).
Vrativši se na svoje imanje nakon dužeg izbivanja, tamo nalazi novoga upravitelja Blu Trka (Filip Hozjak), za kojega se snažno zainteresira, ne znajući da je on zapravo osiromašeni grof Tassilo Endrdy-Wittenburg koji tako zarađuje za miraz svoje sestre Lize (Danijela Pintarić).
Grof Tassilo pred sestrom skriva stvarnu situaciju pa se nemilo iznenadi kad Liza stigne na imanje zajedno s groficom, s kojom se sprijateljila za boravka u Parizu. Pripremama za proslavu zaruka pridružuje se i knez Moritz Dragomir Populescu (Ervin Baučić), čija je misija pokušati nagovoriti groficu da se uda za njega uvjeravajući je da joj je upravo to gatala ciganka. Ulogu Ciganke Manje je intrepretirala Kristina Habuš s čijom je pjesmom i otpočela opereta. Sve se dodatno zakomplicira kad se pojavi stvarni barun Koloman Župan koji, nakon što u novinama ugleda objavu o vlastitim zarukama, veselo dolazi upoznati svoju mladenku.
Sve se to zbiva u vrijeme tzv. ludih 20-ih, vremena art decoa, bujanja kreativnosti i emancipacije žena; sluša se jazz, blues, ragtime i swing, moda je inspirirana charlestonom, izlazi se u cabarete i pleše po stolovima.
Klmnova ”Grofica Marica jedan je od vrhunaca operetnoga žanra, puna motiva ciganskoga folklora pomiješanih s nostalgičnim mađarskim zvukom i elementima glazbenog idioma onodobne bečke operete, ali i uz vidljiv američki utjecaj.
Tako uz valcer i čardaš čujemo i foxtrot, u nizu melodija bogata zvuka čija intenzivna energija zrcali zanos 1920.-ih, posljednjeg feel good desetljeća 20. stoljeća. Takva je i radnja, puna veselih obrata, romantična, lepršava, komična i zabavna.
{youtube}wLaULLLoz84{/youtube}