Zagreb

FOTOGALERIJA: “Simbol Zagreba nije uništio požar, nego desetljeća nebrige”

FOTOGALERIJA: “Simbol Zagreba nije uništio požar, nego desetljeća nebrige”
Foto: Matija Habljak/PIXSELL, Dražen Brajdić, Neva Zganec/PIXSELL/, Marija Selak Raspudić, facebook

Nakon katastrofalnog požara koji je progutao kultni neboder, zastupnica opisala jezive prizore zapuštenosti koje je ondje vidjela mjesecima ranije – i postavila pitanje koje odzvanja: koliko još takvih zgrada Zagreb skriva?

Katastrofalni požar koji je gotovo potpuno progutao neboder Vjesnika potaknuo je brojne reakcije, ali objava saborske zastupnice Marije Selak Raspudić posebno odjekuje. Ona je na Facebooku otkrila da je u zgradi boravila prije nekoliko mjeseci – i da je tada zatekla prizore koji su, kako kaže, više nalikovali napuštenoj zoni katastrofe nego uredskom prostoru u srcu glavnog grada.

Noćas je plamenom buktinjom samo do kraja spuštena zavjesa. Kraj.” započela je Selak Raspudić, dodajući kako zgrada nije stradala u požaru, nego puno prije toga: sustavnom nebrigom.

Prema njezinim riječima, hodnici su izgledali kao zamrznuti u vremenu – pisaće mašine na stolovima, razbacani papiri, ostavljeno kancelarijsko pokućstvo, a sve to u prostoru u kojem se, tvrdi, osjećala “svjesna i namjerna zapuštenost”.

“Ovako su možda izgledale prostorije u Černobilu”, piše, “samo što su ondje ljudi bježali spašavajući život. A Vjesnik? Njega je uništila nebriga.”

Posebno ju je šokirala činjenica da pojedini katovi izgledaju kao da su napušteni u žurbi, kao da je netko u panici ostavio dokumente i stvari – unatoč tome što se zgrada već desetljećima ozbiljno ne koristi. U tom kaosu, kaže, teško je povjerovati da je sve posljedica običnog propadanja.

Simbol Zagreba nije uništio požar, on je odavno uništen nebrigom vlasti.” poručila je.

Na kraju objave postavlja pitanje koje, nakon požara, postaje još važnije:

“Koliko je još takvih prostora u Zagrebu i što se krije iza njihovih vrata? Treba li i njih vatra ‘očistiti’ ili će netko napokon nešto poduzeti?”

Njezina objava otvorila je raspravu o stanju javnih i državnih nekretnina u Zagrebu, o godinama neodržavanja, zapuštanja i nejasnih vlasničkih odnosa – problemima koji su sada, doslovno i simbolički, izašli na površinu kroz dim i pepeo nekadašnjeg medijskog simbola grada.