Stručnjaci poručuju da je rekonstrukcija preskupa i neučinkovita, dok rušenje otvara put modernom kompleksu koji bi iskoristio puni potencijal zagrebačke lokacije.
Požar u Vjesnikovom neboderu, koji je izbio u ponedjeljak navečer, šokirao je cijelu zemlju. Simbol hrvatskog novinarstva, ali i grada Zagreba, progutao je plamen te tako otvorio brojna pitanja o njegovoj budućnosti. Jedno od ključnih jest – isplati li se ovu povijesnu građevinu obnavljati ili ju je ipak racionalnije srušiti?
Magistar inženjer građevinarstva Saša Perko iznio je niz podataka koji će zasigurno sljedećih dana biti u fokusu javnosti i medija.
Renoviranje ili rušenje Vjesnika? "Dileme zapravo nema"
Kad se u Zagrebu spomene kompleks Vjesnik, rasprave uvijek uzavru. Razlog je jasan: riječ je o jednoj od najvrjednijih, ali i najzapuštenijih lokacija u gradu. Kompleks obuhvaća oko 45.000 m² neto površine (oko 60.000 m² bruto), pri čemu sam neboder čini tek petinu parcele. Unatoč tome, desetljećima stoji kao neiskorišten potencijal.
Parcela od 32.500 m² omogućavala bi izgradnju čak 97.000 m² nadzemnog prostora, što je daleko više od sada iskorištenih kapaciteta. Država drži otprilike 70% vlasništva, lokacija je privlačna investitorima, a sama vrijednost zemljišta procjenjuje se između 30 i 40 milijuna eura.
Obnova – skupa, duga i s upitnim rezultatom
Politički simpatična ideja spašavanja "simbola grada" tehnički je i ekonomski problematična. Zgrade su zastarjele, nefunkcionalne, a prema neslužbenim informacijama, neboder ima ozbiljno narušenu statičku nosivost. To nije estetski problem, već strukturalni, upozorava Perko.
Procijenjena cijena obnove iznosila bi 2.000 – 3.000 €/m², odnosno 120 – 180 milijuna eura, a tome treba dodati još oko 10% dodatnih troškova poput projektiranja, nadzora i priključaka – još oko 15 milijuna eura.
Unatoč tolikim ulaganjima, konačni rezultat i dalje ne bi bio moderan, konkurentan niti dugoročno održiv objekt. Lokacija s kapacitetom od 97.000 m² i dalje bi bila iskorištena tek u manjem dijelu.
Rušenje – skuplje, ali jedino racionalno
Cijena potpunog uklanjanja kompleksa bila bi oko 10 milijuna eura, ovisno o tehnologiji rušenja. Budući kompleks, s obzirom na atraktivnu lokaciju, gotovo sigurno bi uključivao podzemnu garažu od otprilike 50.000 m² s oko 1.500 parkirnih mjesta, čime bi ukupna površina dosegla 150.000 m².
Trošak izgradnje varirao bi od 230 do 350 milijuna eura, ovisno o stupnju luksuza i arhitektonske kompleksnosti. Uz dodatne troškove od 10% (23 – 35 milijuna eura), riječ je o značajnim ulaganjima – ali i o projektu koji donosi suvremen, energetski učinkovit i dugotrajan kompleks.
"Vrijeme te zgrade je prošlo"
Romantična ideja spašavanja Ulrichova nebodera razumljiva je iz emocionalnih razloga, ali Perko ističe da za nju nema stvarne podloge u tehnologiji, financijama ni urbanističkoj strategiji. Požar i dugogodišnje zanemarivanje samo su dodatno smanjili šanse da se obnova ikako isplati.
Najvrjednija lokacija u Zagrebu, kaže, zaslužuje moderan, učinkovit i reprezentativan kompleks koji će odgovoriti potrebama idućih desetljeća, a ne polovično rješenje.
– Ako Zagreb želi iskorak, ovo je trenutak da ga napravi. Ne kozmetički, nego doslovnim resetom – poručuje Perko, zaključujući da bi rušenje i izgradnja novog kompleksa označili početak nove epohe grada, baš kao što je Vjesnik obilježio onu staru.
