U posljednjih nekoliko dana svjedočimo skandaloznom potezu Facebooka, koji je obrisao objavu službene stranice franjevačkog mjesečnika Svjetlo riječi.

Povod za uklanjanje bila je navodna zloupotreba "zavaravajućih veza ili sadržaja", a predmet "sporne" objave bio je članak o Zornicama – ranojutarnjim molitvama koje su simbol predbožićne duhovne priprave.

Tekst, čija je srž bila poziv na zajedništvo i osnaživanje kroz vjeru, započeo je rečenicama koje odišu mirom i nadom:
"Zornice i zajednička molitva osnažuju svakoga od nas i sve oko nas. Svi izazovi koji dolaze ne čine se više tako teškima i nerješivima."

Zašto bi takav sadržaj bio "problematičan" za Facebook? Je li moguće da algoritmi koji nadziru objave nisu sposobni razlikovati poziv na molitvu od manipulativnog sadržaja? Ili je riječ o nečem dubljem – možda latentnom antagonizmu prema kršćanskim vrijednostima i običajima, koji iz godine u godinu pronalaze manje mjesta na globalnim platformama?

Ovaj slučaj nije izoliran incident. Uočljiva je pojava u kojoj se objave s kršćanskom tematikom često kategoriziraju kao "kontroverzne" ili "sumnjive". Kada tome pridodamo širi kontekst polarizacije u društvu i sve glasnije kritike na račun tehnoloških divova poput Mete, postavlja se pitanje: tko su pravi krojači prihvatljivog sadržaja na društvenim mrežama?

Pred sam Božić, vrijeme kada se mnogi okreću obitelji, vjeri i tradiciji, ovakvi potezi imaju posebno težinu. Umjesto da bude alat koji povezuje ljude i pruža platformu za dijalog i zajedništvo, Facebook sve češće djeluje kao vratar koji selektivno odlučuje tko ima pravo glasa.

Vrijeme je za promjenu. Ako društvene mreže žele ostati relevantne i vjerodostojne, morat će pronaći ravnotežu između moderacije sadržaja i poštovanja slobode izražavanja – uključujući i duhovne poruke milijuna korisnika diljem svijeta.