Policija je dovršila kriminalističko istraživanje nad Požežaninom kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Nedozvoljena trgovina”. Naime, policijski službenici su u Požegi u Sokolovoj ulici zaustavili osobni automobil kojim je upravljao 36-godišnjak te pronašli 20 litara voćne rakije. Utvrđeno je da navedeni nije upisan u Registar trošarinskih obveznika kao proizvođač alkoholnog pića i da na rakiju nije platio trošarine.

Protiv 36-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Nedozvoljena trgovina”.

Nesretnik je trgovao rakijom koju je vjerojatno sam i radio, skupljao voće, čistio kace, pržio se pored kotla, gurao tačke s komom po vrućini

A mogao je bez svega toga da je shvatio kako prava lova leži u plinu.

Dok je u većini zemalja EU plinska kriza, osim neizbježnih velikih troškova za plin, značila konsolidaciju sustava, u Hrvatskoj, koja je po mnogim mjerilima energetski sigurna i geostrateški bitna za EU, to je značilo kaos, lov u mutnom i milijarde kuna ukradenih od poreznih obveznika.

Prvo je lani na ljeto eksplodirala plinska afera-1 jer su neki direktori Ine preko svojih i povezanih privatnih tvrtki izvukli više od milijardu kuna profita zbog drastičnog rasta cijena plina na jednoj strani te ugovora o fiksnim cijenama na drugoj. Situacija da je mala i potpuno nepoznata tvrtka u nekoliko mjeseci okrenula milijardu kuna prošla je svima ispod radara.

Nakon toga je Vlada donijela uredbu koja je pak ovih dana rezultirala plinskom aferom-2 čija je vrijednost gotovo identična 150 milijuna eura. I dok je u plinskoj aferi-1 uglavnom sve jasno zloporaba položaja, nepotizam te trgovanje utjecajem i povjerljivim informacijama radi ostvarenja vlastite dobiti, u aktualnoj plinskoj aferi-2 štošta još visi u zraku.

HEP je od Ine kupovao plin po 47,60 eura za MWh, a prodavao ga po tržišnoj, koja je u lipnju bila izrazito niska, čak do jedan cent za MWh. U priču su uključeni HEP, Ina, Plinacro preko kojeg je taj plin transportiran, regulatorna agencija HROTE preko čije platforme se trguje energijom te energetska regulatorna agencija HERA.

Tu su i 32 trgovca plinom, stručno zvani voditelji bilančnih skupina (VBS) jer je moguće da u pojedinu bilančnu kupinu čini jedna ili više tvrtki opskrbljivača, distributera, trgovaca i proizvođača. U konačnici, tu je i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje bi, preko Kriznog tima za plin, trebalo nadgledati i regulirati segment energetike.

Jednostavno, zar ne