Jer, ona je tu. Znate za kriminal i nemate povjerenje u domaće tužiteljstvo, ona je tu. Laura Codrua Kvesi. Bila je strah i trepet ugledne rumunjske agencije za borbu protiv korupcije, DNK, a imala je samo 33 godine kad je postala glavna rumunjska tužiteljica. Ova nekadašnja košarkašica rumunjske juniorske reprezentacije krenula je tragom novca za ministrima i gradonačelnicima u Rumunjskoj i pospremila zakratko iza rešetaka njih nekoliko tisuća. Europski parlament imenovao ju je generalnom europskom tužiteljicom i simbolom borbe protiv korupcije.

Laura Corduta Kovesi

Laura Codrua Kvesi bila je iznimno popularna kad se kandidirala za prvu javnu tužiteljicu Europske unije. Imala je pedigre kao ni jedan kandidat. Bila je u Rumunjskoj strah i trepet za političare, gradonačelnike i kvazi gospodarstvenike koji su bili ogrezli u teški kriminal. Na meti rumunjske agencije za borbu protiv korupcije, koju je simbolično nazvala DNK, bili su joj prije svega potkupljivi političari i gradonačelnici oko kojih su se u toj balkanskoj zemlji ispreplele brojne mafijaško, koruptivne mreže. I vrlo brzo pospremila je s onu strane zatvorskih vrata njih nekoliko tisuća. Hrabro, moćno, ekspeditivno Obračun s kriminalcima započeo je svom snagom u Rumunjskoj u onom trenutku kad je ova odvažna pravnica, nekada i omladinska košarkaška reprezentativka Rumunjske počela istraživati spletkaroške DNK-e, ponajprije „uglednih društveno političkih djelatnika”. Imala je potporu Vlade koja ju je imenovala i zakratko je Rumunjsku pretvorila od kleptokratske države u onu u kojoj političarima kriminalcima više i ne polazi tako lako za rukom da varaju narod.

Bile su to njene refernce koje su presudile kad je Europska komisija donijela odluku da od mnoštva kandidata izabere baš nju. Njen novi posao bio je i pravo iznenađenje za njenu bazu, za rumunjsku političku oligarhiju koja je baš pomislila kako se riješila Laure Codrua Kvesi, jer izgubila je bila posao sa smjenom vlasti.

Novi ured osmišljen je da više istražuje i više procesuira. EPPO, ideja koja traje 25 godina, omogućava EU-u da podnese slučajeve sumnjivih prijevara u vezi s europskim fondovima i prekograničnim poštivanjima PDV-a nacionalnim kaznenim sudovima. Procjenjuje se da prevare s PDV-om iznose u zemljama EU i više od 50 milijardi eura godišnje. EU je odlučila osnažiti EPPO, jer nacionalne vlade ne daju prioritet prekograničnim zločinima, ili pokušajima krađe iz proračuna EU-a. Slučajevi su nerijetko složeni i zahtijevaju poznavanje jezika i suradnju s drugim policijskim snagama. Ured za borbu protiv prijevara EU, Olaf, istražuje administrativne prekršaje.

EPPO u tom pogledu provodi istrage i kazneni progon te vrši funkcije tužitelja na nadležnim sudovima država članica.
Činjenica da je takvo tijelo uopće uvedeno govori puno o povjerenju najjačih članica EU, Njemačke i Francuske, u pravne sustave članica koje primaju sredstva iz europskog proračuna. U procesima transferiranja europskog novca državama članicama svake godine nestanu korupcijskim kanalima desetci milijardi eura europskih poreznih obveznika. S obzirom na to da su se mnoge države članice pokazale potpuno nesposobnima u kontroli i procesuiranju nezakonitosti, EU je poduzela korake i ustrojila EPPO, a na njegovo čelo postavila Lauru Kvesi, poznatu antikorupcijsku tužiteljicu iz Rumunjske.

Zlata Hrvoj-Šipek (DORH) i Vanja Marušić (USKOK)

Tako bi u Hrvatskoj brljotine, korupcija i kriminal u USKOK-u, PNUSKOK-u, Državnom odvjetništvu, sudovima od općinskih do Vrhovnog mogli isplivati na površinu, a hrvatski zatvorski kapaciteti postati nedostatni.