Ovaj put, njegove poruke s pitanjima poput "Za Božić želim znati što je stvarno bilo '91." i "A što smo mi njima radili" osvanule su na božićnom boru na Trgu bana Jelačića, izazvavši lavinu ogorčenih reakcija.

U zemlji u kojoj su rane Domovinskog rata još uvijek svježe, Mažić, poznat i po ranijim pokušajima zabrane izvođenja pjesme Lijepa li si, ponovno je pokazao sklonost igranju na kartu provokacija, bez obzira na to koliko su one neprikladne ili bolne za većinu građana. Mnogi su ga već nazvali "simbolom jugonostalgičarskih provokacija", dok su branitelji i domoljubi njegove poruke doživjeli kao otvorenu pljusku žrtvama Domovinskog rata.

Aktivizam ili čista provokacija

Postavljanje političkih poruka na božićni bor usred Adventa ne može se nazvati ničim drugim osim namjernim izazivanjem konflikta. Božić, blagdan zajedništva i mira, pretvoren je u pozornicu za jeftini politički aktivizam koji ne traži dijalog, već senzaciju.

Mažićevi kritičari ga s pravom optužuju za nepoštovanje povijesti i vrijednosti na kojima je stvorena moderna Hrvatska. "Ovo nije poziv na dijalog, ovo je namjerno sramoćenje hrvatskog naroda i ismijavanje naše borbe za slobodu," rekao je jedan od branitelja.

Granice koje Mažić ne poznaje

Ako Mažić doista vjeruje u važnost introspekcije i suočavanja s prošlošću, zašto onda odabire metode koje vrijeđaju i razdvajaju Je li moguće da mu dijalog nije cilj, već isključivo medijska pažnja Njegova uporna sklonost provokacijama bilo kroz napade na popularnu kulturu, bilo kroz ovakve incidente sugerira da je u pitanju obrazac koji ima malo veze s konstruktivnim aktivizmom, a puno s osobnom promocijom.

Hrvatska nije zemlja bez problema, ali je zemlja s ponosom i dubokim poštovanjem prema onima koji su je obranili. Mažićeve akcije ne otvaraju pitanja one zatvaraju vrata dijalogu i produbljuju podjele. A za to na božićnom boru, simbolu mira i zajedništva, nema mjesta.