Po četvrti put zlatni orlovi lovili su u Lovištu LD Posavina iz Davora i to zlatne čagljeve.

- Organizirali smo međunarodni lov u suradnji sa spomenutim lovačkim društvom, na zlatne čagljeve koji se sve više približavaju kućama s obzirom da lovci ne smiju s puškama blizu naselja. Sokolari sa svojim orlovima osim iz Hrvatske došli su i iz Austrije i Češke i Slovačke. Treba istaknuti da je sokolarenje priznato kao nematerijalna kulturna baština od strane UNESCO-a - rekao je jedan od organizatora Tomislav Dokuzović.

- Ovo je jedinstven lov u Europi, rekao je Hari Herak zahvaljujući se Općini Davor i njihovom načelniku Ćuri Anđelković na gostoprimstvu i pokroviteljstvu događaja.

Hari Herak je proslavljen kao uzgajivač najljepših i najboljih lovačkih pasa na svijetu, kojima se u lovu divio i bivši španjolski kralj Juan Carlos, a danas je i uspješan sokolar.

{youtube}pRumsWds0Bc{/youtube}

Branimir Reindl objašnjava kako su orlovi spremni za lov nakon dvije godine starosti. - U lovištu se ne puštaju dok se ne uoči lisica ili čagalj koju psi tjeraju prema lovcima. Tek kad se uvjere da nema druge divljači, oni se puštaju. Prelijepo je pogledati tu koordinaciju između lovaca, pasa i orlova kaže Reindl. Dodaje kako je to skup i vrlo odgovoran hobi.

- Sokolarenje nije jednostavan sport, iziskuje mnogo rada i brige za pticu. U lovu uglavnom sudjeluju ženke jer su one krupnije od mužjaka. Na taj način vodimo brigu da se prilikom lova ptica ne ozlijedi. Mora svojom snagom i veličinom dominirati i biti snažnija od plijena. Njihova težina od oko pet kilograma i raspon krila od dva metra jamac su da će savladati svaki plijen - pojasnio je Reindl.

Neslužbeno doznajemo da jedan ptić zlatnog orla može koštati i 4000 eura. Odgajaju se na dva načina, jedan je da ih hrane i uče njihovi roditelji, a drugi je da ga hrani od trenutka kada se iz jajeta izleže čovjek.

Prilikom dodjele nagrade (suhe grane) za ulovljenog čaglja jedan lovac je prethodno morao biti „kršten”.

„Krštenje” obavljaju lovci koji su također ulovili, a sami su ga prošli. Lovac kleči nad lovinom sa orlom, a drugi ga blago udara prutom po turu.

{youtube}KMKoxX4injo{/youtube}

Tradicija lova s orlovima stara je tisućama godina, a rodila se upravo u Središnjoj Aziji. Nomadi koji su se slobodno kretali nepreglednim stepama počeli su pripitomljavati orlove za pomoć u lovu na divlje životinje. U hladno doba godine lov s orlovima bio je ključan za preživljavanje, što zbog hrane, što zbog krzna. Tradicija se prenosila s koljena na koljeno, a vještina se učila godinama, počevši od malih nogu.

Premda se na nekim mjestima za lov koriste sokolovi i jastrebovi, kirgiški ih lovci smatraju pticama za amatere. Umjesto njih, Kirgizi koriste Zlatnog orla kojeg smatraju Božjom pticom, najsnažnijim, najinteligentnijim i najsmrtonosnijim lovcem. Zlatni orao s velike daljine uočit će lovinu, a može ubiti zeca, lisicu, risa pa čak i vuka. Zlatnog orla Kirgizi zovu „berkut” zbog zlatnog pera na stražnjoj strani glave. Lovci s orlovima zovu se „berkutchi” i oni su oduvijek bili vrlo poštovani unutar zajednice. Za vrijeme ledenih zimskih mjeseci njihov ulov hranio je cijelo selo. Premda su „berkutchi” bili cijenjeni i bogatiji od ostalih u selu, vještina koju su poznavali zahtijevala je neustrašivost, požrtvovnost i puno upornosti.

{gallery}vijesti/lov/1{/gallery}

{gallery}vijesti/lov/2{/gallery}