Sutra se obilježava Međunarodni dan žena, dan koji slavu snagu ženskog duha i borbu za ravnopravnost u društvu. Diljem svijeta će se održati razni marševi i okupljanja kako bi se podsjetili na prvi slučaj aktivizma u obliku štrajka koji se dogodio u New Yorku, 8. ožujka 1857. godine. Tada su radnice u tekstilnoj industriji svojim aktivizmom tražile bolje uvjete i pravednije plaće, a taj događaj inspirira i danas. Što je značio Dan žena prije, a što znači danas
Pokret za koji su 'marširali' i žene i muškarci
Već spomenuti štrajk radnica u New Yorku prije 168 godina, inspirirao je žene diljem svijeta za borbu za ravnopravnost i osnovna prava u društvu, poput glasanja, što je i bila uvertira za osnivanje Međunarodnog dana žena u Copenhagenu 1910. godine. Taj događaj u Danskoj potakao je i ostatak Europe da se pridruže pokretu za koji su 'marširali' milijuni žena i muškaraca. Naime, osim biračkog prava žena, borilo se i za pravo rada žena u javnim institucijama i prevenciju diskriminacije žena na radnim mjestima.
Naravno, ubrzo je započeo Prvi svjetski rat, a tijekom razdoblja kad su svi punoljetni muškarci morali otići na prve linije bojišnice ratom razorene Europe, žene su prenamijenile svoju borbu za prosvjede protiv rata, kako bi vratili svoje muževe kući. Ova 'neslužbena' tradicija se pretvorila u službeni međunarodni događaj 1975. godine, kada Ujedinjeni narodi proglašavaju 8. ožujka Međunarodnim danom žena. Političke konotacije i korijeni samog događaja nisu zaboravljene te se svake godine na isti dan organiziraju marševi i prosvjedi za radikalne promjene prava žena; prvenstveno u zemljama gdje žene se još uvijek smatraju 'građanima drugog reda'.
S druge strane, na Zapadu prevladavaju socijokulturne konotacije samog događaja, gdje žene slave svoju 'ženstvenost' i svoj duh.
Dan žena nekad
Dan žena na našim prostorima je usko povezan s povijesti bivše države, Jugoslavije, s obzirom da su socijalističke partije organizirale prve prosvjede za borbu prava žena u Americi. U Jugoslaviji, 8. ožujak ili 8. mart, koristio se za 'slavljenje' žena i majci, a koristio se i kao 'nagrada' za 'nježniji spol' koji odrađuju svoju dužnost kao majke i potpora svojim obiteljima. Naravno, u komunističkom režimu svi ovakvi javni događaji su bili dizajnirani s nekakvom 'skrivenom' porukom s kojima se htjelo prikazati svijetu da žene u Jugoslaviji dobro žive i imaju prava.
Osim toga, ako netko, bio muškarac ili žena, odbije 'proslaviti' i cijeniti žene na 8. mart, partija bi ga kaznila, a usto se razvila posebna tradicija koja se prakticira i danas - dijeljenje crvenih ruža ili karanfila radnicama, majkama i učiteljicama. Naravno, crvena boja je simbolizirala komunističku partiju, i simbol radničkog pokreta, a dječaci su svojim majkama i muževi svojim ženama morali donijeti karanfil, ružu ili barem nekakvu čestitku.
Dan žena danas
Nakon raspada Jugoslavije, novopečena Republika Hrvatska imala je neke druge probleme da bi slavili Dan žena (Domovinski rat), a poveznice s komunističkom partijom i bivšom državom, dovelo je i do smanjenja obilježavanja ovog 'ženskog' blagdana. No, u zadnja dva desetljeća, tradicija se vratila na 'velika vrata', a osim komercijalnog potencijala samog 8. ožujka, gradovi i mjesta diljem Hrvatske koriste sutrašnji dan kako bi 'proslavili' ženski spol, dijeleći karanfile i ruže na trgovima. S druge strane, ženske udruge diljem Hrvatske također koriste Dan žena za svoja okupljanja, poput 'Noćnog Marša' u Zagrebu, kojim se pokušava skrenuti pozornost na teškoće s kojima se žene i danas suočavaju, poput nasilja, borbu za seksualna i reproduktivna prava žene i ravnopravnost spolova na radnom mjestu.
Uspoređujući 'marširanje' prije 168 godina i danas, puno se toga promijenilo, ali suština i temelj pokreta je ostao isti - borba još uvijek postoji i dok ima problema, nastavit će se.
