U našem narodu postoji stara riječ koja se rijetko koristi, ali nijedna druga ne pada mi na pamet kad pomislim kako opisati otvorenje novog autobusnog kolodvora u Slavonskom Brodu: napoprijeko!
Prošloga petka u popodnevnim satima iz slavonskobrodske gradske uprave, bez bilo kakve najave, bez obavijesti radnicima, prijevozničkim tvrtkama, putnicima...? stigla je zapovijed da kolodvor mora biti otvoren u subotu ujutro. Tako je i učinjeno, u ranim jutarnjim satima 4. prosinca prvi je autobus ušao u kolodvor, iako ni polovica svega najavljenog, i izgrađenog, još nije u funkciji. Unatoč tome što je od potpisivanja ugovora do danas prošlo više od godinu i pol, a rok za izgradnju bio je 12 mjeseci, kolodvor, kako vidimo, još nije potpuno dovršen.
Prometovanje je istoga trena premješteno s privremenog kolodvora u Vukovarskoj ulici, a cijeloga toga dana događale su se komične situacije (na sreću, nisu postale tragične) jer su vozači autobuse uredno odvozili tamo gdje su dovozili putnike tijekom proteklih mjeseci. S obzirom na to da je promet svim vozilima od toga dana ponovno dopušten u tom dijelu Vukovarske ulice, dolazilo je do zastoja, trubljenja, nerazumijevanja... jer vozačima autobusa nitko nije javio da je novi kolodvor otvoren.
A taj je novi kolodvorski objekt posebna priča, ponajprije jer se već sada može nazvati "kolodvor propuh". Lišće dolijeće sa svih strana, vjetar šiba po licima promrzlih putnika kroz mnogobrojne otvore iznad i posred kolodvorske zgrade, kiša zapljuskuje na sve strane... a prava zima, minusi i snijeg još nisu ni stigli. Minijaturna čekaonica "prostrana" je kao nečiji dnevni boravak, više od pola prostorija je neuseljeno, ekrani na peronima ne rade, a ograda s upozorenjima o radovima još je uvijek na kolodvoru, pa je očito da su putnici, i autobusi, pušteni na nedovršeno gradilište.
I dok na novom kolodvoru jedan dio autobusa prima putnike, cijela autobusna kolona stvorena je preko puta, duž stare kolodvorske zgrade, gdje su mjerodavni smislili postaviti stajališta za gradske i prigradske linije. I kako su nadstrešnice iznad starih perona srušene, sada mnogobrojni putnici ulaze u autobuse nezaštićeni, izloženi svim padalinama.?Kako je riječ o linijama koje svakodnevno prometuju više puta, jasno je da taj stari dio kolodvora ustvari prima najveći broj putnika. Pa se postavlja pitanje: zar je novi kolodvor izgrađen da bi mogli koristiti stari??
?
I na tom je starom kolodvoru najjadniji i najružniji ostao dio kojem je vlasnik Grad Slavonski Brod. Ostale dvije trećine zgrade, u privatnom vlasništvu, izgledaju sasvim pristojno, čak se za obnovljeni caf?-bar Slavonija busa može reći da je jedan od ljepših u gradu, pravi je užitak popiti kavu u tom kafiću. Kako tvrde dobro upućeni, osnovni problem i jest u tome što se ekipa koja je na vlasti u Slavonskom Brodu ni s kim, ni o bilo čemu, ne može dogovoriti, pa su u inat privatnim vlasnicima ulupali 27 milijuna kuna i izgradili novi kolodvor. Da je bilo volje, a i štedljivosti, Grad je mogao kupiti prostor nekadašnje Panove trgovine i tako postati vlasnikom većine starog kolodvora i onda sve to temeljito obnoviti i dotjerati u europskom štihu, za pet puta manji iznos nego što je utrošeno u gradnju novog objekta. No, prostor nekadašnje prodavaonice Pana prodan je privatnom vlasniku za 2,2 milijuna kuna i zanimljivo je kako se nekome tko misli investirati, i nakon toga staviti taj prostor u funkciju, isplatila kupovina, a Grad to nije htio. Možda baš zato, da bi moglo biti potrošeno 27 milijuna kuna?
Pukotine, lokve, onečišćenje...
Obilazeći kolodvor i fotografirajući, čuli smo smo niz zanimljivih informacija. Prvi nam se obratio ogorčeni taksist koji je pokazivao kako su taksi-stajališta ostala "u zapećku", potpuno zaklonjena od pogleda putnika, jer je ispred njih često autobus, parkiran kod stare kolodvorske zgrade. Čak je i punionica za električne automobile instalirana na jedno mjesto predviđeno za taksije. Ili se samo taksi vozila na električni pogon smiju tamo puniti? Kad smo već kod parkirnih mjesta za automobile: za one koji dolaze na kolodvor, dovoze putnike ili čekaju nekoga, osigurana su "čak" četiri mjesta, plus dva mjesta za osobe s invalidnošću! Pa toliko parkiralište ne bi bilo dovoljno ni na kolodvoru u Pušćoj Bistri, a kamo li u Slavonskom Brodu!??????
Upozorili su nas i na mnogobrojne građevinske nedostatke na novoj kolodvorskoj zgradi, a jedan je sugovornik prognozirao da će postavljene ploče na stropu, izložene svim vremenskim uvjetima, izdržati do proljeća, a onda se početi raspadati. I sami smo se uvjerili u pukotine u betonskoj podlozi, a drvena klupa, namijenjena putnicima koji čekaju autobus, nakon kiše bila je potpuno mokra, uz pripadajuću lokvu ispred nje.
Jedan Brođanin, građevinski inženjer, stručnjak za prometnu infrastrukturu, upozorava da je dolazak i odlazak u prostor novog kolodvora potpuno "naopako" napravljen. Naime, on kaže da je logično, prometno opravdano i ekološki puno prihvatljivije da autobusi na kolodvor ulaze sa zapadne strane (pored trgovačkog centra Spar), a izlaze na kružni tok (Svačićeva-Vukovarska), no pametne ljude malo tko sluša. Ne treba puno filozofiranja, tek geodetska karta i mjerni instrument, da se izračuna kako je inženjer u pravu. Jer, ovakav način ulazaka i izlazaka, kakav je sada na snazi, kad se sve zbroji i oduzme, duži je za jedan kilometar. Ako u obzir uzmemo samo gradski prijevoz, koji svakoga dana ima više od sedamdeset polazaka, i apsolutno svaki autobus s kolodvora prvo ide na Korzo, a velika većina ih se i u povratku preko Korza vraća na kolodvor, dobijemo rezultat po kojem se mjesečno bespotrebno napravi više od 2.000 km, a godišnje oko 25.000 kilometara! Dodajmo tome autobuse međugradskog i međunarodnog prijevoza i zapitajmo se kako to gradska uprava brine o čistom zraku?!
Izvor: Posavska Hrvatska
?