Jedan od temelja ovog dijela Europe, pogotovo hrvatskog naroda je kruh. U prošlosti, ako netko nije imao što za jesti, zamiješali bi brašno i vodu i napravili sirotinjski kruh koji bi ih držao danima na životu. Ako nema ni brašna, onda je osoba uistinu bila siromašna jer kruh je dugo godina za naše krajeve značio život.

Hrvati su uvijek voljeli i cijenili kruh, što zbog vjerskih razloga, što zbog glavnog načina preživljavanja, a takvih trenutaka je bilo mnogo u našoj povijesti. No, bez obzira što je takvo vrijeme uglavnom prošlo, Hrvati još uvijek obožavaju pekarske proizvode, što je dovelo da na svakom koraku imamo nekakvu pekarnicu, na što se samo još Francuzi mogu pohvaliti u Europi.

Činjenica je da u Hrvatskoj najviše uspjevaju pekare i kafići, a visoke cijene s kojima se borimo već godinama, zahvatile su i te proizvode i usluge. Nevjerojatno je da jedan kruh kojeg smo prije nekoliko plaćali pet kuna je sada jedan do dva eura i više. Povećanje cijena više od 50 posto pekare su pripisale inflaciji i povećanju cijena sirovina i same proizvodnje, no da li je uistinu prava istina

Cijena brašna je rasla kroz godine, ali...

Cijene sirovina su počele rasti od 2021. godine, pred kraj COVID-19 pandemije i početkom rata u Ukrajini (što su tada bili glavni razlozi povećanja cijena). Cijene pekarskih proizvoda su te godine skočile za čak 50 posto, a trend rasta cijena nije prestao ni nakon četiri godine. Primjerice, nakon inicijalnog povišenja, cijena brašna i pšenice se smanjila 2023. godine, no to nije potaklo pekare da malo pojeftine svoje proizvode; oni su ostavili, pa i u nekim situacijama povećali cijenu svojih proizvoda, uz razlog da je proizvodnja postala skuplja.

Citirane su visoke cijene kvasca i soli kao veliki razlog zašto su poskupili pekarske proizvode, a dvije godine poslije, vidimo da je cijena i soli i kvasca pala dolje, skupa s brašnom i strujom. Ti trendovi nisu bili dovoljni za smanjenje cijene pekarskih proizvoda pa vidimo da je najobičniji kruh preko 15 kuna.

Svi smo mi svjesni poskupljenja, osjetimo ih na svojim novčanicima, no kad netko slikovito predoči dokaze, onda tek shvatimo što nam se već godinama događa. Vlada RH je nedavno dodala još proizvoda na popis ograničenih cijena, pokušavaju regulirati trgovce i njihove tendencije povećanja cijena, no udruga "Halo, inspektore" je obavila svoje istraživanje, koje ne čudi, ali bi trebalo naljutiti sve građane. Prema novom popisu, kajzerice ne smiju biti ispod 40 grama, a sadašnja cijena im je 0,13 eura.

Pekare su našle "rupe" u zakonu i odlučile primjeniti takozvanu "shrinkflaciju", kojom smanjuju obujam, masu i što je najbitnije, kvalitetu svojih proizvoda. Vrlo popularna pekara Mlinar je odmah nakon novog popisa proizvoda s ograničenim cijenama odlučila "regulirati" svoja peciva, pa su smanjili svoju kajzericu i stavili joj cijenu od već spomenutih 13 centi. Ovakvi načini reguliranja cijena, povećali su dobit pojedinih pekarnica, ako je suditi po podacima Udruge, pa primjerice, Mlinar bilježi dobit od 201 posto u 2024. godini, dok Bobis i vinkovački pekar Tomo čak 1052 odnosno 873 posto. Ovo je poražavajuća činjenica s kojim smo se morali nositi godinama, a platforma "Halo, inspektore" je odlučila, na poticaj mlađih građana, bojkotirati ovaj petak i pekarnice.

Kruh je Hrvatima svetinja, a kad ta svetinja postane luksuz i "oruđe" za zaradu, ono gubi na vrijednosti, a pekari bi trebali razmisliti da li je to vrijedno za njihovu reputaciju i buduće poslovanje.