Poljoprivredna imanja ostaju prazna, zemlju kupuju stranci, a naši poljoprivrednici postaju socijalni slučajevi Što nas to sprječava da unatoč dobroj zemlji, zraku i vodi, ne možemo prehraniti sami sebe Tko i zašto uništava poljoprivredu i poljoprivrednike u Hrvatskoj
Antun Pataki među prvima je ušao u zakup državnog zemljišta. Godine 2006. izgradio je golemu štalu za smještaj sto komada muznih krava. Proizvodio je sve vrste kultura: suncokret, uljanu repicu, soju, pšenicu i kukuruz.
- Bilo me strah predavati robu privatnim otkupljivačima. Predavao sam ju isključivo u PIK Ćakovštinu jer sam to smatrao sigurnim, budući da je PIK bio u vlasništvu države, navodi.
Problemi nakon stečaja Ćakovštine
Nakon nestanka robe iz silosa i stečaja PIK Ćakovštine, ostalo je nenaplaćeno njegovo potraživanje od 130.000 kn, kaže Pataki.
On je digao dva kredita za poljoprivredne strojeve i mehanizaciju za koje kaže da ih je uredno vratio. Obrađivao je više od 100-tinjak ha zemlje.
Kada je poljoprivredni inspektor obišao površine koje Pataki obrađuje, ustanovljeno je da međe na zemljištu nisu onakve kako je on 10 godina obrađivao zemlju. Upravni sud presudio je da je Pataki uzurpirao tuđe zemljište, a njegovo je ostalo neobrađeno te su mu i ukinuti poticaji u iznosu od 167.000 kn.
Pataki je 2011. zatvorio OPG. Državnu zemlju vratio državi, a svoju zemlju dao u zakup.
Međutim kad je zatvorio OPG, trebao je platiti porez i za potraživanje koje mu država nije isplatila.
- Nepojmljivo mi je kad mi se uzima kompletna imovina da me sud ne pozove na saslušanje sa svjedocima, da se to može regulirati pa da se vidio tko je sadio, tko nije sadio. Ako je Ćakovština bila u vlasništvu države. Zašto nismo mogli "prelomiti" dug, upitao je.
Problem sa zemljištem koji nije riješen 12 godina
Stočar Ivica ćubelić iz Gračaca u trenutku razočaranja dao je oglas da je odlučio sva svoja grla pokloniti ministrici poljoprivrede Mariji Vučković.
- Ako ja nemam više uvjete za bavljenje ovim poslom, volio bih da moje krave nastave negdje lijepo živjeti gdje su možda bolji uvjeti, kaže ćubelić.
Sva sredstva koja sam zaradio u Njemačkoj ulagao sam u ponovo vraćanje života, rekao je Ivica koji zna imena svakog teleta u štali.
Općina Gračac je po svojoj površini najveća općina u Hrvatskoj. Tu se radi o 20 - 30 tisuća hektara pašnjačkih površina koje su u nadležnosti Republike Hrvatske, koja je to prenijela na lokalnu zajednicu, Općinu Gračac ili na Hrvatske šume. Za sve ovo vrijeme zemljište koje je u vlasništvu Republike Hrvatske nikad nije dobilo mogućnost da izađe ni u kratkoročni zakup ni u dugoročni. Nikad nije bio raspisan javni poziv, upozorava ćubelić.
Godine 2015. na poziv Ministarstva poljoprivrede potpisali smo izjave da ćemo koristiti i obrađivati određene pašnjačke površine na području Mazina u općini Gračac, to je bilo tada kao na Divljem zapadu - dođete u Agenciju i kažete gdje se nalazite i koju zemlju obrađujete, i oni vam to okolče i ucrtaju, kaže.
Tada smo ustvari poslužili da na našu stoku i na nas upišu poljoprivredno zemljište, prijave ga Europskoj komisiji i dobiju prava da povuku sredstava u Republiku Hrvatsku, smatra ćubelić.
- Imali smo oko 1200 hektara zemlje. Dobivali smo svake godine 2 - 3 milijuna kuna poticaja. Kad smo došli na ovaj prostor nismo imali ni struju, ni vodu, ni objekte. Danas imam sedam traktora, tri balirke, pet kosa i sve što je potrebno za proizvodnju. Sve sam to kupio iz tih sredstava. To je sve tako išlo do proljeća 2022. kad je preko noći Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dio poljoprivrednika izbrisala iz ARKOD-a.
ćubelić kaže da je cijeli postupak izveden selektivno, a brisanjem iz ARKOD-a, njemu su automatski obrisana i prava na poticaje. Na kraju se obratio Europskoj komisiji.
- Jednom malom seljaku iz Mazina Bruxelles je odgovorio u roku dva do četiri tjedna. A ovi naši, ne mogu riješiti naš problem 12 godina, kaže.
- Želio sam se vratiti u Hrvatsku, želio sam se vratiti u Liku i želio sam se baviti stočarstvom. Ja se nisam vratio iz Njemačke u Hrvatsku da bih se iz Hrvatske vratio u Njemačku. Ne mogu oni mene otjerati, zaključuje ćubelić.
Cijelu reportažu u emisji Labirint (HRT) možete pogledati ovdje.
>> Sve činimo da zaustavimo zarazu, i druženja više nema
>> Netko je stavio šapu na Slavoniju: 'SOA zna za sve i ne može ništa napraviti'
>> Traktori na cesti: Slavonski poljoprivrenici najavljuju oluju zbog 'nelegalne eutanazije svinja'
>> Svinjocid i napad na seljaka u Slavoniji
>> Utrka s vremenom: Izvan zone zabrane svinje se kolju i noću
>> Europska komisija stavila ultimatum Hrvatskoj: 'Do 20. studenog riješite problem sa svinjama'
