Uzgajivači vjeruju da će zbog pojave ASK-a doći do poskupljenja svinjskog mesa, no ono će biti kratkoročno.
Zbog pojave afričke svinjske kuge (ASK) u dvije slavonske županije, Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj, do sada je eutanizirano oko 20 tisuća svinja, pa stanovnici Slavonije i Baranje strahuju da bi na zimu mogli ostati bez svojih tradicionalnih delicija - šunke, slanine, kobasica i kulena. Boje se da će mnogi mali uzgajivači svinja zbog straha od zaraze ili pojačanih mjera zaštite morati odustati od kolinja i da bi cijene suhomesnatih proizvoda koji stignu na tržiše mogle dosegnuti astronomske razmjere.
Njemačka burza
Osječanin Mario svake godine od prijatelja iz Baranje, malog uzgajivača svinja, kupi cijelo svinjče žive vage od 130 do 150 kilograma, koje na tradicionalan način obrade na njegovu imanju. "To dogovorimo već u proljeće, tako da se u ovo vrijeme ne moramo brinuti što ćemo na zimu. Dio krmenadli i rebara ostavimo za zamrzivač, bude nešto masti i čvaraka, a sve ostalo ide u kobasice, krvavice, šunke i kulenove seke", priča Mario, dodajući kako je za sada sve u redu, no da je opasnost od pojave svinjske kuge još prilično visoka. Mario tvrdi da mu suhomesnate proizvode od svinjskog mesa, kolikogod ih voljeli, nikako ne bi bilo isplativo kupovati pojedinačno na tržnici. "Lani je kilogram kulena bio više od 200 kuna, a sušenih kobasica 80 kuna i više. Bojim se da će sada cijene eksplodirati i da neće biti za svačiji džep. Okrenut će se ljudi kupnji industrijskih proizvoda u trgovačkim centrima, čija je cijena niža, ali kvaliteta daleko slabija od one domaćih proizvoda", smatra Mario.
Stručnjaci, ali i sami uzgajivači svinja, vjeruju da će zbog pojave afričke svinjske kuge doći do poskupljenja svinjskog mesa, no da će ono biti kratkoročno. Trgovački lobiji htjet će iskoristiti ovu situaciju kako bi dodatno zaradili na uvozu jeftinije svinjetine na europsko tržište. Naime, Hrvatska nema dostatnu proizvodnju svinjetine i gotovo polovinu svojih potreba pokriva uvozom, što znači da cijenu diktira zajedničko europsko tržište. Relevantne su cijene s njemačke burze, na kojoj cijena svinjetine već dva mjeseca stagnira, s tim što je prošlog tjedna došlo čak i do blagog pada. Kilogram žive vage na njemačkoj je burzi dva eura. Razlog tomu je znatan pad cijena žitarica i kukuruza, što znači i pad cijena stočne hrane, odnosno ulaznih inputa u stočnoj proizvodnji.
KOD MANGULICE NEMA POJAVE KUGE
Da će ove godine biti manje kolinja i manje svinja, a veća potražnja za mesom, uvjeren je i Tomislav Bišćan, predsjednik Udruge mangulica - uzgajivača svinja pasmine mangulica iz Suhopolja, no smatra da će se, čim dođe do smirivanja situacije oko svinjske kuge, svinjogojstvo vratiti u Slavoniju. Kaže kako dosta ljudi, pogotovo u Slavoniji, svinje kupuje kod svojih znanaca i vrlo vjerojatno će cijena tamo porasti. ”Kako će se to poslije odraziti na stanje svinjogojstva u Hrvatskoj i što će učiniti uvozni lobiji, tek ćemo vidjeti, ali uvjeren sam da se svinjogojstvo ne može istjerati iz naše tradicije jer će se, čim se situacija smiri, nastaviti raditi kao i prije pojave kuge. Svinjogojstvo, kolinja i suhomesnati proizvodi duboko su uvriježeni u našoj tradiciji i nadam se da to nećemo izgubiti, optimističan je Bišćan, čija udruga okuplja 15-ak uzgajivača mangulice, među kojima nije bilo slučaja pojave ASK-a. I on podsjeća da će tržište, odnosno potražnja, definirati cijene. ”Sada imamo slučaj da su žitarice pojeftinile, što znači da neće biti velikog skoka cijena mesa i proizvoda od svinjskog mesa. Mangulica je sama po sebi zahtjevna, uzgaja se po godinu i pol dana, puno više hrane pojede i već je dosta skupa. Mi nećemo stoga moći podizati cijene, nerealno je od ljudi tražiti da plate cijenu koju bismo trebali postaviti da radimo rentabilno. Mislim da će to ovaj put ići preko naših leđa i da nećemo imati mogućnosti za podizanje cijena, kazao je, dodavši kako su do sada svinje hranili hranom koju su nabavili prošle godine i koja je bila znatno skuplja, a sada imaju najave da će žitarice biti dva-tri puta jeftinije nego lani. Smatra da se oko ASK-a u javnosti stvorila situacija straha te da je sada pitanje koliko će to trgovci iskoristiti.
Goran Jančo, predsjednik udruge svinjogojaca OBŽ-a, kaže da su svinje koje su eutanizirane bile mahom velike svinje iz manjih domaćinstava, namijenjene za kolinje i tradicionalne suhomesnate proizvode. "Takvih svinja u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i dijelovima Osječko-baranjske županije bit će manje, i tu je realno očekivati da će, s obzirom na to da je to i inače skuplja proizvodnja, doći do poskupljenja tovljenika. Međutim, onih kategorija na koje se odnosi najveći dio proizvodnje, a to su svinje težine od 115 do 130 kilograma, bit će dovoljno. No bit će ih dovoljno jer Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji svinjskog mesa i ne možemo nimalo utjecati na cijenu svinjskog mesa", tvrdi Jančo.
Navodi kako se sve mesne industrije i svi proizvođači vode burzovnim cijenama svinjetine. "Najrelevantnija je cijena njemačke burze. Što će u budućnosti biti, teško je predvidjeti, ali ovi događaji u Hrvatskoj zasigurno neće utjecati na stanje njemačke burze. Ono na što će ova situacija utjecati su tradicijska kolinja, jer takvih kategorija svinja bit će znatno manje. Bit će definitivno manje svinjokolja, a to će značiti i porast cijena tih proizvoda", zaključio je Jančo.
Odšteta što prije
Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUSH) Damir Jagić upozorava da, što se tiče kolinja, treba biti malo oprezniji kako se kuga ne bi proširila i na ostale dijelove zemlje. Ističe da je cijena svinjetine u Europi na višim razinama, a da je problem kod nas nizak standard i što mnogim obiteljima to postaje nedostupan prehrambeni artikal. "Cijena će vjerojatno ići nešto gore. Prihvatili smo zajedničko tržište, proizvodimo toliko koliko proizvodimo i Hrvatska ne može utjecati na cijenu uvoznog mesa, nemamo mehanizme. Orijentirali smo se na uvoz i nije dobro da smo ovisni o hrani koja se uvozi. Ako uzmemo u obzir da tri pečena kukuruza na moru koštaju tri eura, koliko onda mora koštati kila mesa, od koje se može najesti cijela obitelj Cijena nije previsoka, nego je naš standard prenizak", poručuje Jagić.
JEDNO SU NAŠE ŽELJE, A DRUGO KRETANJA NA TRŽIŠTU
Mirko Kolić, svinjogojac iz Ćakova, koji će ove godine isporučiti mesarima, trgovačkim centrima i za izvoz imati od 18 do 20 tisuća tovljenika, pita se hoće li ipak biti dovoljno teških svinja za potrebe građana, ali vjeruje da će svinjokolja biti. ”I sam sam se riješio dijela takvih svinja iz straha da ih, dođe li do kuge, moram pobiti ili poslati u klaonicu po nižim cijenama. Bitno je što će se događati na europskom tržištu. Ako tamo cijene budu padale, cijene će pasti i kod nas. Jedno su naše želje, a drugo je što će se događati na tržištu. Predviđam da teških svinja neće biti dovoljno jer su se i velike farme rješavale tih svinja zbog istog razloga kao i ja. ”Najveći je problem strah od pojave ASK-a, maksimalno se držimo svih biosigurnosnih mjera, dezinfekcija, pranja vozila, nema ulaska na farme i toga se moramo pridržavati. Klaoničari sada maksimalno stišću da cijene idu dolje, a mi još uvijek imamo odojke koji su bili skupi i za koje je hrana bila skupa. Očekujem pad cijena na tržištu početkom sljedeće godine, poručuje Kolić.
Naglašava također da je cijena stočne hrane pala, ali da mi nemamo stočnog fonda i krmača koje bi u kratkom roku mogle podići našu proizvodnju. "Da se sada donesu neke mjere, treba godina i pol ili dvije da se podigne proizvodnja", smatra Jagić.
Napominje da je i država sada počela uviđati da treba pomoći uzgajivačima svinja, pogotovo u dvije županije, da se što prije stane na noge. "Sada se moraju prihvatiti mjere koje predlažemo, a ne kada prođe svinjska kuga, jer će tada biti kasno. U Brodsko-posavskoj županiji neko vrijeme nema pojave žarišta i već sada treba gledati kako da se te ljude uključi u tržište. Nešto je veći problem u Vukovarsko-srijemskoj županiji, jer se javljaju nova žarišta. To se treba što prije riješiti. Za mene, osobno, godina dana čekanja za novi početak dug je period i u tom vremenu treba te ljude obeštetiti", zaključuje predsjednik SUSH-a.
>> 'Zabranjena kolinja u dvorištu. Otkrilo se da virus godinama može preživjeti u zamrzivaču'
