Ovoga puta cijene su najviše raketno krenule gore kod troškova energije, odnosno prijevoza te cijene odjeće i obuće (stigla je nova sezonska roba nakon isteka rasprodaja) i sve ostalo vezano uz redovito održavanje kućanstva, pokućstvo, opremu za kuću...

Dok plaće i dalje ostaju iste, cijene života nadmašiti će sve granice i izbirsati srednji sloj, za sobom ostavljajući siromaštvo

Europska središnja banka procijenjuje da bi godišnja stopa inflacije u eurozoni ove godine mogla biti lagano iznad pet posto, sličnih procjena nema za Hrvatsku, ali uzimanje u obzir kretanje cijena posljednjih tjedana, ali i očekivanoj zamjeni valuta, domaća inflacija može biti samo veća. Veći dio Europe bori se s poskupljenjima goriva koje je u državama koje još nisu krenule na smanjenje poreza oko dva eura po litri, tu je i plin koji je drugdje poskupio znatno više nego u Hrvatskoj što se ugrađuje u cijene sirovina, repromaterijala i uvozne robe.

I prije rata u Ukrajini rastuće cijene energenata usporile su oporavak Europe i industrijsku proizvodnju koja je u siječnju pala nešto jače od jedan posto, za razliku od Amerike koja je imala godišnju stopu rasta industrije oko 4 posto. U siječnju je hrvatska industrija porasla 3,5 posto. Prve su procjene gospodarskog rasta u ovoj godini još uvijek optimistične te se naveliko kalkulira s pozitivnim stopama rasta, koje bi u eurozoni mogle biti nešto niže od četiri posto. Opravdana nervoza koja vlada na svim stranama svijetu pokazuje da malo tko vjeruje u to. Europljani nisu navikli živjeti s inflacijom tako da su cijene benzina od dva eura, snažno povećanje režijskih troškova i općenito problemi s opskrbom stvorili veliku nesigurnost koja uvelike ocrtava na svakodnevni život. Dok je u Hrvatskoj još uvijek "najnormalnije" imati bruto plaću od 5500 kuna, ostajati par sati neplaćenih prekovremenih tjedno, srednji sloj se briše, ostavljaći siromaštvo i pitanje - što to Hrvatska nudi svojim državljanima da ih potakne na ostanak u svojoj zemlji

Uz energente u fokus sve više dolazi i hrana, dobrim dijelom jer se zapad Europe hranio žitaricama iz Ukrajine i Rusije. Umjetna su gnojiva zbog plina poskupjela nekoliko puta, a povrh toga veći dio Europe imao je jednu od najsušnijih zima i proljeće što će sve utjecati na ovogodišnju sjetvu i urod poljoprivrednih kultura. Šefica Europske središnje banke Christine Lagarde navela je da će njihovi daljnji koraci ovisiti o podacima s terena. Središnja banka zasad ima nekoliko scenarija, od povoljnog u kojemu se očekuje rast nešto niži od četiri posto do nepovoljnih u kojemu bi ”rast mogao biti značajno prigušen, a inflacija u bliskoj budućnosti znatno viša. Međutim, u svim scenarijima i dalje se očekuje da će se inflacija progresivno smanjivati i smiriti na razinama oko naših ciljanih dva posto inflacije u 2024. godini kazala je Lagarde, čije će odluke biti iznimno bitne i za Hrvatsku ako početkom iduće godine uđemo u eurozonu. Hrvatska Vlada je i prije ruskog napada na Ukrajinu pokrenula smanjenje PDV-a na hranu i ograničenje rasta energenata. Plin će za građanstvo poskupjeti od 10 do 23 posto, ovisno o opskrbljivaču, u Zagrebu 15 posto. Da nije bilo Vladinih mjera, poskupljenje bi bilo 77 posto. Struja će iz istog razloga poskupjeti desetak posto, no poduzetnici nisu bili te sreće jer im i struja i plin poskupljuju od sredine prošle godine pa se taj trošak sada prelijeva i na potrošačke cijene. Proračun u svemu ovome dobro stoji jer je rast cijena toliko velik da se anulira učinak smanjenja stope PDV-a. Vladin paket poreznog rasterećenja, direktnih subvencija i socijalnih transfera težak je oko pet milijardi kuna.

Mi bismo voljeli da to bude dovoljno. Ali ako razvoj događanja bude sugerirao da neće, sukladno tome prilagodit ćemo mjere. Pratimo razvoj događanja i, bude li nužno, ponovno ćemo reagirati. Bojimo se da još ne možemo reći da će se stvari početi smirivati. Bit ćemo na oprezu kao i za vrijeme korone i prilagođavati se rekao je ovih dana ministar financija Zdravko Marić.

Marić kaže da snižavanje PDV-a na pogonska goriva u ovom trenutku nije tema jer je PDV najvažniji državni prihod kojim se mora financirati redovne troškove: mirovine, zdravstveni sustav, plaće... Hrvatska će u kratkoročnom razdoblju trebati vrlo umješno voditi makroekonomsku politiku u okolnostima povećanih nesigurnosti u svijetu.