Politika i društvo

Kako je antifašizam postao sredstvo političke dominacije

Kako je antifašizam postao sredstvo političke dominacije

foto: rijeka.hr

Zašto se 22. lipnja obilježava i danas, i zašto je važniji nego ikad – unatoč svjetonazorskim podjelama.

Što je zapravo antifašizam? I zašto ga i dalje obilježavamo? Možda ga ne treba slaviti kao praznik s vatrometom i pjesmom, ali ga svakako treba pamtiti i podsjećati – jer se čini da mnogi zaboravljaju zašto je uopće nastao i zašto je, više od 70 godina kasnije, itekako aktualan.

Prema definiciji Hrvatske enciklopedije, antifašizam je politički pokret usmjeren protiv fašizma i nacizma. Termin je nastao kao suprotnost ideologijama i pokretima koji su po uzoru na talijanski fašizam i njemački nacizam koristili represivne metode, ekstremni nacionalizam i brutalno gušenje sloboda. Antifašizam se temelji na najširim demokratskim vrijednostima, a tijekom 1930-ih i Drugog svjetskog rata prerasta u službenu politiku mnogih država koje su se borile za očuvanje svoje neovisnosti.

U raznim dijelovima svijeta antifašizam je poprimio različite oblike. Prvi ozbiljniji pokušaj otpora dogodio se 1927. kada su talijanske opozicijske stranke u egzilu osnovale Antifašističku koalicijsku akciju. Ideje antifašizma bile su posebno vidljive u španjolskom građanskom ratu, a kasnije su ih preuzele sile okupljene u Antifašističkoj koaliciji tijekom Drugog svjetskog rata. Ove ideje kasnije su pretočene u temelje Ujedinjenih naroda.

U Hrvatskoj je antifašistički pokret postao značajan već 1941. godine, a s vremenom su komunisti preuzeli vodeće uloge unutar pokreta i svih novoosnovanih organizacija. Iako je ovaj pokret prvotno služio za promicanje demokratskih vrijednosti i borbe protiv fašizma, komunisti su s vremenom "preuzeli" stvari u svoje ruke te iskoristili antifašizam za osvajanje vlasti i promicanje vlastitih "vrijednosti".

U zapadnoeuropskim demokracijama antifašizam je postao temelj borbe protiv rasizma, ksenofobije i antisemitizma. Nasuprot tome, u državama komunističkog bloka korišten je kao legitimacija režima, često prikrivajući političke čistke i represiju.

I tako, po tko zna koji put u povijesti, jedan iskonski pozitivan pokret iskorišten je za razne ideološke svrhe. Danas, antifašizam u svojoj izvornoj formi služi kao podsjetnik da su borba za slobodu, jednakost i dostojanstvo univerzalne vrijednosti, koje ne bi smjele pripadati ni jednoj političkoj opciji.

Meni antifašizam ne smeta, ako se koristi u prave svrhe. No osobe u prosjeku od 90 godina koje hodaju po šumama, plačući za "starim" vremenima, slaveći obljetnice i svog neprežaljenog vrhovnog vođu, e, to je već drugi "par opanaka". Sve u svemu, nadam se da će Dan antifašističke borbe idući put pasti na radni dan, da ne moramo ići na posao. A ideološke implikacije koje pokreću "rulju" na internetu na beskrajne svađe, to ostavimo po strani. Imamo i većih problema od "prapovijesti".