Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan inicirala je saslušanje u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o razlozima visokih cijena hrane diljem Europske unije, s posebnim naglaskom na stanje u istočnoj Europi, gdje su cijene zabilježile najveći rast.

"Prema posljednjem Eurobarometru, većina građana EU inflaciju i siromaštvo vidi kao najveće probleme. To je osobito izraženo u istočnoj Europi, gdje je rast cijena hrane najveći. Za današnju cijenu 10 jaja u Poljskoj, prije četiri godine mogli ste kupiti 18. U Slovačkoj čak 24. Cijena kruha u Mađarskoj porasla je za 170 posto, u Bugarskoj za 122, a u Hrvatskoj za 65 posto. U baltičkim zemljama cijene mesa skočile su i do 50 posto. Istovremeno, u zapadnim državama rast cijena uglavnom je ispod 20 posto", upozorila je Borzan.

Stručnjaci iz Europske središnje banke i Europske komisije istaknuli su da, unatoč usporavanju inflacije, cijene hrane ostaju visoke. Prema istraživanju koje je provela Borzan, čak 56,4 posto građana Hrvatske zbog poskupljenja kupuje manje hrane, a sve veći broj njih pribjegava proizvodima lošije kvalitete.

Borzan je posebno naglasila ulogu velikih prehrambenih multinacionalnih kompanija koje, kako tvrdi, dominiraju tržištem i manipuliraju cijenama.

"Moramo jasno identificirati i sankcionirati one koji iz pohlepe "deru kožu s leđa" građana. Tijekom saslušanja više je sudionika upozorilo na to da svega 11 velikih kompanija, poput Nestléa, Unilevera, Procter & Gamblea, PepsiCoa i Marsa, kontrolira većinu prehrambenog tržišta. Te tvrtke odlučuju ne samo o cijenama, nego i o količinama i kvaliteti proizvoda u pojedinim državama, svjesno izazivajući rast cijena", poručila je Borzan.

Navela je i primjer razlike u cijeni boce Coca-Cole: u Njemačkoj iznosi 1,89 eura, dok ista boca u Luksemburgu, zbog teritorijalnih ograničenja, stoji 2,89 eura. U istočnoj Europi, iako je životni standard znatno niži, cijene su iste ili čak više nego na zapadu, dodaje Borzan.

Novi europski zakon kojim bi se trebala ograničiti teritorijalna ograničenja na tržištu očekuje se tek sljedeće godine. Procjenjuje se da ta praksa potrošače u Europskoj uniji godišnje košta oko 19 milijardi eura.