Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u srpnju je iznosila 4,1% na godišnjoj razini, što znači da je rast cijena ubrzan treći mjesec zaredom. Prema podacima Eurostata, Hrvatska se tako i dalje nalazi među zemljama s najvišom inflacijom u eurozoni.

Vrhunac turističke sezone donosi gužve, ali i rast potrošnje, dok istovremeno cijene hrane, pića i usluga neumoljivo rastu. I domaći i strani potrošači osjete pritisak na novčanike. Cijene sirovina i troškovi proizvodnje dodatno opterećuju proizvođače, dok analitičari ističu da uz turizam značajan utjecaj ima i povećana javna potrošnja.

"Nažalost, ne možemo očekivati značajan pad cijena nakon ljeta. Inflacija se ukorijenila i bit će potrebne godine da se vrati na ciljane 2 posto", upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny za HRT.

Unatoč tome što je Hrvatska europski rekorder po godišnjem rastu plaća, koji trenutno iznosi gotovo 14 posto, standard građana ne prati taj rast. Sindikati upozoravaju da su cijene, posebice hrane, rasle brže nego plaće i sama inflacija.

"Cijene su na razini EU, a plaće daleko ispod. Vrijeme je da se značajno povećaju i minimalna i prosječna plaća", poručuje Izabela Delfa Mišić iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

DZS je objavio preliminarne podatke o indeksu potrošačkih cijena za srpanj 2025., prema kojima je godišnja inflacija iznosila 4,1 posto, dok su cijene u odnosu na lipanj porasle za 0,4 posto.

Trend ubrzanja inflacije traje već mjesecima, nakon što je u siječnju iznosila 4,0%, u veljači 3,7%, a u ožujku i travnju 3,2%, uslijedio je kontinuirani rast: 3,5% u svibnju, 3,7% u lipnju i sada 4,1% u srpnju.

Godišnje gledano, najveći rast bilježe skupine hrane, pića i duhana (6,6%), usluga (5,7%) te energije (2,3%). Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije bilježe najblaži porast tek 0,4%.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj, cijene hrane, pića i duhana porasle su za 1,6%, energije za 1,3%, a usluga za 1,1%, dok su cijene neprehrambenih proizvoda bez energije pale za 2,4%.

Državni zavod za statistiku najavio je da će konačne podatke o inflaciji za srpanj, prema klasifikaciji ECOICOP, objaviti 14. kolovoza. Inflacija bi do kraja godine mogla pasti na oko 3%, ali i dalje ostaje iznad prosjeka eurozone od 2%. 

Postavlja se pitanje, zašto država nije intervenirala? Zašto ministar Šušnjar i ostatak Vlade Republike Hrvatske odmahuju rukama i tvrde da su nemoćni? Zato što ne rade na rješavanju problema, nego im se cijela politika temelji na reaktivnosti. Svaki put kad se netko od potrošačkih udruga pobuni, trgovine zamrznu desetak proizvoda koji od tada u 99 posto slučajeva ne budu na popustu. Onda se sve vrati na staro, dok ne izađe još jedan podatak da je inflacija pojela i ono malo povećanje plaća.

Premijer Plenković je neposredno prije uvođenja eura najavio i uvjerio narod da se rast cijena neće dogoditi, i ako budu rasle, da će narasti "samo za 20 lipa" u prosjeku. Od tada su cijene narasle za 150 posto i ne prestaju rasti. Znamo samo jedno, a to je da država ne radi dovoljno da spriječi ovaj trend zbog kojeg svaki mjesec sve više tonemo u dugove. Hrvati nisu nikad bolje živjeli? Da, možda zato što imaju sve veći minus na karticama.