Kako mladima omogućiti da ostanu u Slavoniji, obiteljima olakšati svakodnevni život, a iseljenicima otvoriti vrata povratka? O tim je pitanjima ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić razgovarao tijekom radnog posjeta Osijeku s gradonačelnikom Ivanom Radićem, županicom Natašom Tramišak i predstavnicima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Uz pripremu Zakona o demografskoj obnovi, razgovaralo se o konkretnim programima: stambenoj potpori mladim obiteljima, ulaganjima u vrtiće, učenju hrvatskoga jezika za povratnike te prijedlogu pilot-projekta „Mama, tu sam”, koji bi majkama pružao pomoć u prvim mjesecima nakon poroda.

Podrška majkama kada im je najpotrebnija

Šipić je gradonačelniku Radiću predstavio prijedlog projekta „Mama, tu sam”, usmjerenog na praktičnu i stručnu podršku majkama nakon rođenja djeteta.

Projekt predviđa pomoć u kućanstvu, lakši pristup stručnom savjetovanju te jednostavnije povezivanje s postojećim zdravstvenim, socijalnim i drugim uslugama. Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima njegove pilot-provedbe u Osijeku.

Tema razgovora bila je i dostupnost predškolskog odgoja. Prema podacima Grada Osijeka, izdvajanja za predškolski odgoj povećana su s 5,6 milijuna eura u 2021. na 14,8 milijuna eura u 2026. godini. Ministar je pozdravio ulaganja u proširenje vrtićkih kapaciteta, a razgovaralo se i o podršci roditeljima te dostupnosti stanovanja za mlade obitelji.

Ohrabruje i podatak da je u Osijeku tijekom 2025. godine rođeno 774 djece, odnosno 49 više nego godinu ranije.

Potpore za 119 obitelji i gradnja 52 stambene jedinice

Na sastanku sa županicom Natašom Tramišak posebno mjesto imao je županijski program „Naša Slavonija i Baranja – naš dom”, kojim se mladim obiteljima nastoji olakšati rješavanje stambenog pitanja.

Kroz prvi dio programa ove je godine 119 mladih obitelji, u kojima odrasta 143 djece, ostvarilo bespovratne potpore za gradnju ili obnovu obiteljske kuće ili stana. Ukupna vrijednost tih potpora iznosi 640.000 eura.

Drugi dio programa obuhvaća izgradnju 52 stambene jedinice – 43 obiteljske kuće i tri višestambene zgrade. Gradnja je predviđena na 20 lokacija u 19 jedinica lokalne samouprave.

Mlade obitelji moći će kroz model dugoročnog najma, u razdoblju od 10 do 30 godina, postupno otkupiti nekretnine i postati njihovi vlasnici.

Ministar je pozdravio program te istaknuo važnost uključivanja županija, gradova i općina u oblikovanje demografskih mjera, osobito za ruralna i slabije razvijena područja.

„Naš je zajednički cilj da Slavonija bude prostor u kojem mladi žele ostati, obitelji imaju sigurnost za budućnost, a oni koji su otišli prepoznaju priliku za povratak”, rekao je Šipić.

Više doseljenih nego odseljenih, ali prirodni prirast ostaje negativan

Razgovori u Županiji obuhvatili su i demografske pokazatelje koji upozoravaju na razmjere izazova.

Osječko-baranjska županija prema Popisu stanovništva 2021. imala je 258.026 stanovnika, što je pad od 15,41 posto u deset godina. Ohrabrujući pomak predstavlja pozitivan migracijski saldo u 2025. godini, kada je broj doseljenih bio za 386 osoba veći od broja odseljenih. Prirodni prirast, međutim, i dalje je negativan.

Kroz državne programe potpore vrtićima, dječjim igralištima, roditeljstvu i mladima na području Županije od 2021. do 2026. dodijeljeno je više od šest milijuna eura. Taj iznos uključuje i programe provedene prije osnivanja Ministarstva demografije i useljeništva.

Osječko sveučilište sudjeluje u pripremi zakona

Tijekom posjeta Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera razgovaralo se o suradnji Ministarstva sa znanstvenom i akademskom zajednicom.

Osječko sveučilište sudjeluje u radu Znanstvenog savjeta za demografsku obnovu i partner je Ministarstva u pripremi Zakona o demografskoj obnovi. Cilj je povezati politike i mjere koje se odnose na djecu, obitelji, mlade, povratnike i regionalni razvoj.

„Demografska obnova nije pitanje jednog ministarstva niti jednog mandata. To je pitanje budućnosti Hrvatske i zato nam je dragocjena suradnja sa znanstvenom zajednicom. Želimo da Zakon o demografskoj obnovi počiva na stručnosti, znanju i stvarnim potrebama ljudi, a Slavonija u tom procesu ima posebno mjesto”, istaknuo je ministar Šipić.

Rekordan broj stipendista uči hrvatski u Osijeku

Jedna od tema bio je i program stipendiranja učenja hrvatskoga jezika za povratnike i njihove potomke, koji se u suradnji s Filozofskim fakultetom u Osijeku provodi od akademske godine 2019./2020.

U akademskoj godini 2026./2027. u Osijeku je 16 stipendista, najviše od početka suradnje i 60 posto više nego prethodne godine.

„Hrvatski jezik povezuje naše iseljenike i njihove potomke s domovinom te im olakšava povratak i uključivanje u društvo. Želimo da Hrvatska za njih bude ne samo zemlja podrijetla nego i mjesto u kojem će graditi svoju budućnost”, poručio je Šipić.