Prije nekoliko mjeseci Općinu Davor posjetili su Andreas Raab, potpredsjednik njemačke Paneuropske unije, te Franjo Komarica, biskup Banjolučke biskupije – čovjek koji već desetljećima upozorava na demografsko pražnjenje Posavine i sudbinu Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Njihov dolazak nije bio protokolaran. U fokusu razgovora s načelnikom Općine Davor Đurom Anđelkovićem našla se jedna tema koja nadilazi lokalne okvire – plovnost rijeke Save i budućnost riječnog gospodarstva.

Susret je, prema dostupnom transkriptu, otvorio niz konkretnih pitanja: može li se Sava ponovno pretvoriti u gospodarsku arteriju, može li se zaustaviti iseljavanje i postoji li politička volja za takav zaokret.

Tko su gosti koji su stigli u Davor

Andreas Raab – operativac paneuropske mreže

Raab dolazi iz Njemačke, iz grada Ulma, i djeluje kao potpredsjednik Paneuropa-Union Deutschland, organizacije koja promiče europsku integraciju i suradnju. Njegov profesionalni put obilježen je radom na prostoru jugoistočne Europe, uključujući angažmane u misijama OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.

Riječ je o profilu koji kombinira međunarodno iskustvo, političke kontakte i praktično poznavanje regionalnih prilika – što se jasno očitovalo i tijekom razgovora u Davoru.

Biskup Franjo Komarica – glas Posavine

Biskup Komarica jedna je od najprepoznatljivijih figura Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. Tijekom rata u BiH ostao je u Banjoj Luci, svjedočeći progonu i nestajanju katoličke zajednice.

Njegovo dugogodišnje djelovanje usmjereno je na povratak prognanih, očuvanje identiteta i upozoravanje na političke i demografske probleme regije. Upravo zato njegov dolazak u Davor ima dodatnu težinu – riječ je o prostoru koji dijeli iste izazove.

Davor – mjesto koje je živjelo od rijeke

Načelnik Anđelković u razgovoru je podsjetio na prošlost koja danas zvuči gotovo nevjerojatno.

Davor, općina s oko dvije i pol tisuće stanovnika, nekada je bio jedno od najjačih riječnih središta u ovom dijelu Europe. Čak 800 ljudi radilo je u riječnom brodarstvu.

„U ta zlatna vremena nije bilo domaćinstva koje nije imalo jednog ili dva lađara“, istaknuo je načelnik.

Ti ljudi nisu bili samo radnici – stvarali su stručnjake, kapetane i međunarodno priznate pomorce. Plovilo se od Siska do Rotterdama, žito se transportiralo Dunavom iz Ukrajine, a Davorci su bili dio velikog europskog logističkog sustava.

Danas je od toga ostala tek tradicija i simbolika – sidro u općinskom grbu.

Plovnost Save – ključni problem i političko pitanje

Središnje pitanje sastanka bilo je: zašto Sava više nije plovna?

Problem dodatno komplicira činjenica da je Sava međunarodna rijeka i granica, što znači da su za svaku ozbiljniju intervenciju potrebni međudržavni dogovori. Upravo tu, prema riječima lokalne vlasti, nastaje zastoj.

Posljedice su konkretne i mjerljive:

• pad riječnog prometa
• gašenje radnih mjesta
• iseljavanje stanovništva

„Da se plovnost riješi, odmah bi se vratilo barem 50 ljudi u Davor“, naglasio je Anđelković.

Geopolitička dimenzija Posavine

U jednom dijelu razgovora otvorena je i šira slika.

Načelnik je upozorio da je riječ o prostoru koji naziva „mekim trbuhom Hrvatske“ – području gdje Europska unija praktički završava, uz složene etničke i političke odnose s druge strane Save.

U tom kontekstu pitanje plovnosti rijeke nije samo gospodarsko, već i strateško pitanje opstanka lokalnih zajednica.

Paneuropska veza i politički kanali

Raab je tijekom sastanka ponudio konkretne mogućnosti internacionalizacije problema.

Preko svojih kontakata u Njemačkoj i paneuropskim strukturama najavio je da bi ovu temu mogao otvoriti na međunarodnim skupovima, posebno kroz mrežu podunavskih zemalja.

Prema transkriptu, spomenuta je i mogućnost korištenja političkih veza na najvišoj razini – uključujući kontakte s hrvatskim državnim vrhom.

Osim toga, predložio je povezivanje s bavarskim modelima razvoja riječnih luka, posebno primjerom Straubinga, gdje je sličan projekt pokrenuo regionalni razvoj.

Ideja o „Udrugi lađara“

Jedan od konkretnih prijedloga koji je iznio načelnik odnosi se na osnivanje udruge koja bi povezala gradove i općine uz velike rijeke – od Osijeka do Siska.

Cilj bi bio traženje partnerstva s Vladom RH u cilju rješavanje infrastrukturnih problema.

Prema riječima Anđelkovića, interes za takvu inicijativu već postoji u više slavonskih gradova.

Komaričina poruka: „Treba vas izvući iz magle“

Biskup Komarica u završnici razgovora dao je možda i najplastičniju ocjenu situacije.

„Treba vas izvući iz ove posavske magle“, rekao je, naglašavajući potrebu da se lokalne ideje predstave širem krugu ljudi i institucija.

Njegova poruka bila je jasna – bez vidljivosti i političkog pritiska nema promjena, ali bez inicijative s terena nema ni razloga za djelovanje.

Između prošlosti i mogućeg zaokreta

Razgovor u Davoru pokazao je koliko je potencijal rijeke Save i dalje prisutan, ali i koliko je njegova realizacija ovisna o političkim odlukama.

S jedne strane stoji nasljeđe mjesta koje je živjelo od rijeke, s druge realnost u kojoj ta ista rijeka više ne nosi gospodarski život.