Parking skuplji od stana

Jedno parkirno mjesto na Gredelju Zagrepčane je koštalo oko 184 tisuće eura. Da, dobro ste pročitali – za taj novac u mnogim dijelovima Hrvatske možete kupiti stan. U Zagrebu, na jednoj od najvrjednijih lokacija, dobili ste – asfalt i parkirno mjesto.

Grad je uložio oko četiri milijuna eura u uređenje parkirališta s približno 500 mjesta, ali ključ problema leži u činjenici da je zemljište bivše tvornice Gredelj još 2009. godine plaćeno oko 88 milijuna eura. Kad se sve zbroji i podijeli – rezultat je financijski apsurd.

Investicija koja se vraća za četiri stoljeća

Ako uzmemo dnevnu kartu od 1,3 eura i pretpostavimo da su sva mjesta stalno popunjena, godišnji prihod iznosio bi oko 237 tisuća eura. Tim tempom, ulaganje bi se vratilo za – gotovo 400 godina.

To više nije ni dugoročno planiranje. To je planiranje za arheologe.

Svjetske cijene bez svjetske vrijednosti

U Amsterdamu, Londonu ili New Yorku parkirna mjesta dosežu slične iznose, ali tamo govorimo o privatnim garažama u elitnim četvrtima.

U Zagrebu? Privremeno parkiralište na brownfield lokaciji koja već dva desetljeća čeka smisao.

Razlika nije mala. Ona je suštinska.

Dvadeset godina čekanja i – ništa

Gredelj je trebao biti jedan od ključnih urbanih projekata Zagreba. Brownfield koji će privući milijarde ulaganja, transformirati prostor i dati novi identitet gradu.

Umjesto toga, dobili smo:

• studije

• najave

• tribine

• analize

• još studija

Europska banka za obnovu i razvoj procijenila je potencijal ulaganja na 1,6 milijardi eura. No taj potencijal i dalje postoji samo na papiru.

Strategija bez rezultata

Gredelj nije iznimka. To je pravilo.

Zagreb godinama “planira” razvoj lokacija poput Badela, Zagrepčanke i drugih vrijednih gradskih prostora. U dokumentima – vizija. U stvarnosti – stagnacija.

Uvijek postoji još jedan korak prije početka: nova studija, nova analiza, nova rasprava. Realizacija stalno dolazi – ali nikad ne stiže.

Parking kao konačno rješenje

Dok se čeka još jedna studija o željezničkom čvoru i raspravlja o tome hoće li se pruge dizati ili ukopavati, Gredelj ima vrlo jasnu funkciju: parkiranje automobila.

U samom centru grada.

U vrijeme kada moderni gradovi smanjuju promet u jezgrama, Zagreb ga – potiče.

Skupa lekcija bez naučene poruke

Gredelj je koštao svakog Zagrepčanina više od 100 eura. Rezultat tog ulaganja danas je prostor bez sadržaja, bez razvoja i bez strategije koja bi se mogla nazvati ozbiljnom.

Neki će reći: bolje išta nego ništa.

Ali nakon gotovo 20 godina, “išta” više nije opravdanje. To je priznanje neuspjeha.

Za grad koji se želi predstavljati kao moderan europski centar, Gredelj je trenutno sve suprotno – simbol odgađanja, neodlučnosti i skupo plaćene neambicije.