Val pritužbi na inkluzivni dodatak
Od početka primjene Zakona o inkluzivnom dodatku sustav je zatrpan upitima i pritužbama.
Kako navodi pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, zaprimljeno je 779 pisanih pritužbi te više od 1.000 telefonskih upita.
Građani se najviše žale na dugotrajne postupke, nedostatak informacija, visinu dodijeljenih naknada i način utvrđivanja stupnja oštećenja.
Posebno je problematična odredba koja onemogućuje ostvarivanje prava osobama s drugim stupnjem kroničnih bolesti ako nisu samci.
Pravobranitelj bez stvarne moći
Iako zaprimaju velik broj pritužbi, ovlasti pravobranitelja su ograničene.
Mogu savjetovati građane, tražiti očitovanja i upozoravati institucije, ali ne mogu utjecati ni na ishod postupaka ni na njihovu brzinu.
U praksi to znači da se sustav mijenja sporo, a pritisak ostaje jedini alat.
Put do prava: žalba pa sud
Nakon rješenja Centra za socijalni rad, građani imaju pravo žalbe Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Ako ni tada ne uspiju, preostaje upravni spor pred sudom.
Moguća je i žalba na vještačenje, pri čemu nalaze prvostupanjskih vještaka preispituje vijeće viših vještaka.
Strogi uvjeti za status njegovatelja
Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se samo u najtežim slučajevima – kada je osoba potpuno ovisna o tuđoj pomoći ili ima višestruka teška oštećenja.
Takav status donosi naknadu te prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Krajem 2025. godine u Hrvatskoj je taj status imalo 7.297 osoba – većinom roditelja njegovatelja.
Sporni kriteriji i moguća diskriminacija
Jedna od najkritiziranijih odredbi odnosi se na osobe s drugim stupnjem kroničnih bolesti.
Za razliku od drugih skupina s istim stupnjem oštećenja, oni moraju biti samci kako bi ostvarili pravo na inkluzivni dodatak.
Prema pravobranitelju, takvo rješenje dovodi do nejednakog položaja i moguće dvostruke diskriminacije – prema vrsti bolesti i obiteljskom statusu.
Zbog toga je Ministarstvu upućena preporuka za izmjenu zakona.