Prvi u nizu skupova o osjetljivoj temi

U Hrvatskom saboru održan je okrugli stol pod nazivom „Masovni zločini jugoslavenskog komunizma u Sloveniji – stratišta i prikrivanje zločina“, u organizaciji predsjednika Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, Ivan Penava.

Skup je okupio znanstvenike i istraživače koji se godinama bave temom poslijeratnih likvidacija, s ciljem otvaranja šireg društvenog i političkog dijaloga o događajima koji su desetljećima bili prešućivani.

Stotine jama i tisuće žrtava

Sudionici su upozorili na razmjere masovnih pogubljenja zarobljenih vojnika i civila bez suđenja na području Slovenia, među kojima su bili i brojni Hrvati vraćeni nakon Bleiburg repatriations i Križni put.

Prema iznesenim podacima, evidentirano je više od 750 lokacija prikrivenih masovnih grobišta, dok je do sada otkriveno 9.146 posmrtnih ostataka – i to na tek oko 15 posto istraženih lokaliteta.

Penava je naglasio kako ti podaci ukazuju na razmjere zločina, ali i dugogodišnje sustavno prikrivanje tijekom razdoblja Yugoslavia.

Znanstveni pristup i poziv na osudu svih totalitarizama

Organizator skupa istaknuo je da rasprava nije imala za cilj relativizirati zločine nazism i fascism, već ukazati na potrebu jedinstvene osude svih totalitarnih režima.

„Kultura sjećanja i demokratske vrijednosti obvezuju nas na jasan stav prema svim zločinima“, poručio je, dodajući kako se dio političkih i društvenih aktera i dalje ne uključuje u ovu raspravu.

„Industrija ubijanja bez odgovornosti“

Mitja Ferenc, povjesničar sa Sveučilišta u Ljubljani, upozorio je kako su masovna pogubljenja bila sustavno organizirana.

„Radilo se o pažljivo planiranoj industriji ubijanja, uz potpuno oduzimanje prava žrtvama na grob i identitet“, rekao je, dodajući kako za te zločine nitko nije procesuiran.

Dostojanstven ukop kao civilizacijska obveza

Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, naglasio je da dostojan ukop žrtava nije pitanje emocija, već temeljne civilizacijske norme.

„Društvo koje zaboravi tu obvezu, zaboravlja vlastite temelje“, upozorio je, istaknuvši važnost rada Povjerenstva.

Povijest kao pitanje sigurnosti i identiteta

Vlatka Vukelić upozorila je da istraživanje totalitarnih režima nadilazi povijesni okvir.

„To je pitanje nacionalne sigurnosti, identiteta i pripadnosti zapadnom civilizacijskom krugu“, rekla je, naglašavajući važnost zajedničkog europskog sjećanja.

Tezno – simbol nerazriješene prošlosti

Roman Leljak istaknuo je kako je Tezno mass grave kod Maribor jedno od najvećih stratišta Hrvata.

Naglasio je da je tek dio žrtava ekshumiran te izrazio nadu u jaču suradnju Hrvatske i Slovenije kako bi se preostali posmrtni ostaci dostojno pokopali i kako bi se izgradio spomen-centar s točnim brojem žrtava.

Slab odaziv dijela političkih i društvenih aktera

Na skup su bili pozvani svi saborski klubovi, no uz Domovinski pokret odazvali su se tek predstavnici nekoliko stranaka, dok su izostali predstavnici antifašističkih udruga i povjesničari drugačijih stajališta.

Penava je poručio kako negiranje ili ignoriranje zločina ne doprinosi društvenoj koheziji, već produbljuje podjele.

Nastavak rasprave tek slijedi

Ovaj okrugli stol prvi je u planiranom nizu skupova koji bi trebali dodatno rasvijetliti poslijeratna stradanja i otvoriti prostor za sustavno suočavanje s prošlošću – pitanje koje, kako su sudionici istaknuli, ostaje ključno za budućnost društva.