Prema podacima Eurostata, gotovo 22 posto Hrvata živi u riziku od siromaštva – najteža situacija je u Slavoniji i Banovini, gdje siromaštvo pogađa trećinu stanovnika.
Prema novim podacima Eurostata, čak 21 posto stanovnika Europske unije lani je bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Među 93 europske regije s iznadprosječnim stopama nalazi se i istočni dio Hrvatske – Slavonija i Banovina.
U toj regiji, koja obuhvaća županije od Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske do Vukovarsko-srijemske i Sisačko-moslavačke, 31 posto stanovnika živi u riziku od siromaštva – što znači da je svaka treća osoba na rubu egzistencije.
Inflacija pojela plaće, prag siromaštva sve viši
U cijeloj Hrvatskoj u riziku od siromaštva je oko 810.000 ljudi ili 21,7 posto stanovništva, pokazuju podaci Eurostata. Godinu ranije taj udio bio je 20,9 posto.
Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo lani je iznosio 617 eura mjesečno, a za četveročlanu obitelj oko 1300 eura.
Prije tri godine taj prag bio je 403, odnosno 847 eura – što znači da je porastao za čak 53 posto.
Inflacija je, jasno, učinila svoje – troškovi života eksplodirali su, a plaće nisu pratile rast cijena.
Slavonija i Banovina najugroženije, Zagreb se drži najbolje
Najgora situacija je u Slavoniji i Banovini, gdje je siromaštvo u godinu dana poraslo s 28,6 na 31 posto stanovništva.
U Jadranskoj Hrvatskoj (Dalmacija, Istra, Kvarner) udio osoba u riziku od siromaštva porastao je s manje od 20 na 22,9 posto, što znači da je na obali danas 15 posto više ljudi u riziku nego prije dvije godine.
Zagreb i dalje stoji najbolje – samo 11,1 posto stanovnika glavnog grada živi u riziku od siromaštva, dok je 2021. taj udio bio 13,3 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj siromaštvo je palo s 19,8 na 18,3 posto.
Drugim riječima, dok se metropola i sjever zemlje nekako nose s inflacijom, Slavonija, Banovina i dijelovi Dalmacije tonu sve dublje.
Porazan trend
Prije desetak godina, 2011., ukupna stopa siromaštva u Hrvatskoj iznosila je 16,3 posto. Danas je gotovo 22 posto.
Metodologija se možda promijenila, ali smjer nije – siromaštvo raste, a razlike među regijama sve su dublje.
Zato i ne čudi što, prema istraživanjima javnog mnijenja, većina građana već godinama smatra da Hrvatska “ide u pogrešnom smjeru”.
