Unatoč milijardama iz EU fondova i plodnoj zemlji, hrvatska poljoprivreda tone. Uvoz hrane dosegnuo je 6,5 milijardi eura, dok domaća proizvodnja stagnira na razini iz 2012. godine.
Hrvatska uvozi sve više hrane, a proizvodi je sve manje. Vlada zasad nema učinkovit odgovor na taj golemi problem.
O stanju u agraru, europskim sredstvima i domaćoj proizvodnji govorilo se proteklog vikenda u Osijeku na najvećoj poljoprivrednoj konferenciji u zemlji – “Agrorocks”, koja je okupila više od 600 sudionika.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević iznio je porazne brojke.
„Poljoprivredna proizvodnja u proteklom desetljeću pala je za 15,5 posto. Biljna za 14,5 posto, a stočarstvo čak za 21 posto. U istom razdoblju uvoz hrane povećan je dva i pol puta, a deficit je najveći u mesu, mlijeku, voću i povrću“, upozorio je Kovačević.
Poljoprivrednik iz Erduta Stjepan Zorić podsjetio je da Hrvatska danas uvozi hranu u vrijednosti od 6,5 milijardi eura, dok proizvodi tek 3,5 milijarde eura bruto vrijednosti poljoprivredne hrane.
„To je razina iz 2012. godine“, kaže Zorić.
Iz Čepina stiže slična poruka.
„Niču ogromna skladišta trgovačkih lanaca. To znači da se hrana uvozi, skladišti i deponira, dok naši proizvođači propadaju“, kaže Dražen Tonkovac.
Ni EU sredstva ne donose utjehu. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović kaže da smo i dalje na oko tri milijarde eura – jednako kao prije sedam godina.
„Ako uzmemo u obzir inflaciju, to znači da smo u debelom minusu. Komisija predlaže da se razlika nadoknadi nacionalnim sredstvima, što neke zemlje već rade“, objašnjava Jakopović.
Poljoprivrednici zato očekuju snažniju potporu države, ali zasad je nema.
Dok Slavonija, nekad ponos hrvatske poljoprivrede, sve više ostaje prazna i siromašna, Hrvatska i dalje živi svoj paradoks –
Bogom dana zemlja, a narod na rubu siromaštva. Umjesto da hranimo druge, danas hrane nas.
