Tumori kože danas predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih problema modernog doba. Broj oboljelih kontinuirano raste diljem svijeta, ali i u Hrvatskoj, gdje se svake godine bilježi sve više slučajeva melanoma te nemelanomskih karcinoma kože – bazocelularnog karcinoma (BCC) i planocelularnog karcinoma (SCC). Uz razvoj malignih promjena, kronično izlaganje UV zračenju dovodi i do ubrzanog starenja kože, poznatog kao fotoaging.

Iako mnogi sunce još uvijek povezuju sa zdravljem, vitaminom D i preplanulim izgledom, dermatolozi upozoravaju da UV zračenje ostavlja duboke posljedice na koži – od estetskih promjena pa sve do razvoja raka kože.

Melanom je najagresivniji oblik raka kože

Melanom nastaje iz melanocita, stanica koje proizvode pigment melanin. Smatra se najopasnijim oblikom raka kože zbog izrazitog potencijala metastaziranja. Može nastati na postojećem madežu ili na potpuno zdravoj koži, a zabrinjava činjenica da se sve češće pojavljuje kod mlađih osoba.

Prema podacima Hrvatskog registra za rak, u Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira više od tisuću novih slučajeva melanoma. Tijekom 2022. godine zabilježena su 994 nova slučaja, uz kontinuirani rast incidencije posljednjih desetljeća. Melanom je danas među najčešćim malignim bolestima srednje životne dobi.

Rano otkrivanje iznimno je važno jer je prognoza u početnim stadijima vrlo dobra. Petogodišnje preživljenje kod ranog melanoma prelazi 90 posto, dok kod metastatske bolesti značajno pada.

BCC i SCC među najčešćim su tumorima kože

Bazocelularni karcinom (BCC) najčešći je maligni tumor kože i čini oko 70 do 80 posto svih karcinoma kože. Nastaje sporo, rijetko metastazira, ali može ozbiljno oštetiti okolna tkiva ako se ne liječi pravovremeno.

Planocelularni karcinom (SCC) drugi je najčešći tumor kože te se češće razvija na kronično oštećenoj koži. Za razliku od BCC-a, SCC ima veći potencijal metastaziranja, osobito kod imunokompromitiranih pacijenata ili kada se nalazi na visokorizičnim područjima poput usana, uški ili vlasišta.

Oba tumora snažno su povezana s dugogodišnjim UV oštećenjem kože.

Fotoaging: Sunce ubrzava starenje kože

Dermatolozi razlikuju prirodno starenje kože od fotoaginga – prijevremenog starenja uzrokovanog ultraljubičastim zračenjem. Procjenjuje se da je čak 80 posto vidljivog starenja kože lica posljedica UV izloženosti.

UV zrake prodiru duboko u kožu i oštećuju kolagen, elastin i DNA stanica, a posljedice se godinama nakupljaju. Koža, upozoravaju stručnjaci, pamti svako izlaganje suncu.

Najčešći znakovi fotoaginga uključuju:

• duboke bore
• gubitak elastičnosti kože
• neujednačenu pigmentaciju
• hiperpigmentacije i sunčane pjege
• proširene kapilare
• grubu i suhu teksturu kože
• aktiničke keratoze
• opuštenost kože i sivkast ten

Za razliku od prirodnog starenja, fotoaging koži daje zadebljan, grub i oštećen izgled.

UVA i UVB zrake različito oštećuju kožu

UVB zrake prvenstveno uzrokuju opekline i direktno oštećenje DNA stanica, dok UVA zrake prodiru dublje u dermis i glavni su uzrok fotoaginga. Upravo UVA zračenje razgrađuje kolagen i elastinska vlakna te dovodi do nastanka bora i pigmentacijskih promjena.

Posebno je važno naglasiti da UVA zrake prolaze kroz oblake i staklo pa je koža njihovom djelovanju izložena tijekom cijele godine.

Solariji povećavaju rizik razvoja melanoma

Korištenje solarija značajno povećava rizik razvoja melanoma i drugih tumora kože. Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je solarije kao karcinogene najviše kategorije, uz bok duhanskom dimu.

Osobe koje koriste solarij prije 35. godine života imaju značajno povećan rizik razvoja melanoma, a učestalo korištenje dodatno ubrzava starenje kože i pojavu bora, hiperpigmentacija te gubitak tonusa kože.

Dermatolozi upozoravaju kako preplanuli ten zapravo predstavlja obrambenu reakciju kože na oštećenje DNA.

Prevencija je najbolja zaštita kože

Stručnjaci ističu kako je prevencija najvažniji korak u očuvanju zdravlja kože i usporavanju njezina starenja.

Ključne preventivne mjere uključuju:

• svakodnevno korištenje SPF zaštite tijekom cijele godine
• izbjegavanje sunca između 10 i 17 sati
• nošenje šešira, sunčanih naočala i zaštitne odjeće
• izbjegavanje solarija
• redovite dermatološke preglede madeža
• samopregled kože jednom mjesečno

Danas je jasno da SPF nije samo zaštita od opeklina, već jedan od najvažnijih anti-age proizvoda.

Svaka promjena na koži zahtijeva pregled

– Ako primijetite novu promjenu na koži, madež koji mijenja oblik, boju ili veličinu, ranicu koja ne cijeli ili bilo kakvu sumnjivu leziju, važno je javiti se na dermatološki pregled bez odgađanja. Preventivni pregled madeža preporučuje se barem jednom godišnje, posebno osobama koje imaju velik broj madeža, svijetlu put, povijest intenzivnog izlaganja suncu ili melanom u obiteljskoj anamnezi – naglašava doc. dr. sc. Ivana Prkačin, specijalistica dermatovenerologije i subspecijalistica dermatološke onkologije.

Ivana Prkačin

U poliklinici SIAI dostupni su dermatološki pregledi madeža i dermatoskopija s ciljem ranog otkrivanja promjena kože i pravovremene dijagnostike tumora kože. Rana dijagnoza spašava život.