Povod za ovakve izjave je dokument Turistička sezona 2021 Analiza rezultata benchmarkinga hotela i kampova u Hrvatskoj, koji su izradili i predstaviliFakultet za menadžment i ugostiteljstvou Opatiji ikonzultantska kuća BlueRock Consultingiz Zagreba, inače izrađivači nove Strategije hrvatskog turizma za Ministarstvo turizma i sporta RH.

Sama analiza, koju u ime opatijskog fakulteta potpisuju kao voditelji benchmarkinga prof.dr.sc.Sandra Janković,dekanica i prof.dr.sc.Zdenko Cerović, a u ime BueRock ConsultingaEmanuel TutekiAndrejŠimatić, obrađuje razdoblje od lipnja do rujna 2021.

Radi korektnosti nužno je pripomenuti da projektbenchmarkingazajednički financiraju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska turistička zajednica.

Čarobna riječ premium

Sada je sve jasno. Ili jasnije nego prije

Izgledni pobjednik u 2021. i u godinama koje slijede je turizam s višom dodanom vrijednošću,premiumkako bi rekao naš zamišljeni rimski poznanik s početka priče. Prikupljene podloge i simulacije jasno pokazuju da suhoteli s 5*ostvarilisamo 7% manji prihodu odnosu na sezonu 2109., aoni s 4*bili su bolji od očekivanih spodnošljivim padom prihoda od 16%po sobi. Bostan su, kako nas stara narodna izreka uči, obrali domaći hoteli s 3* s padom prihoda od 41% po sobi.

Ako mislite da je riječ samo narodski rečeno osvili i kadifi odnosno o vrhunsko uređenim hotelima, bili biste samo djelomično u pravu.

Jer, odlične rezultate iskazuju i kampovi, posebno oni više kategorije uređenosti i opremljenosti te marine odnosno nautika, kod kojih je priroda temeljni forte.

Kampovisu kao i hoteli ostvarili više cijene i tako najavili svojcome backna razine prihoda od 2019.zaostajući samo za 5% za 2019. Bravo za vizionare poputJerka Sladoljeva, stručnjaka za kamping turizam, koji je godinama za mene i mnoge druge bio i ostao istinski i vjerodostojni hrvatski lider promoviranja ovog selektivnog tipa turizma.

Ruku na srce, dohodovnost i profitabilnost kampova je nemali broj puta u povijesti hrvatskog turizma itekako spašavala konsolidirano poslovanje starije i elitnije braće tj. hotela.

I propos, kad je o kampovima riječ, stalno mi se vraća misao da upravo kampovi mogu biti jedan, ako ne i ključni generator i nositelj razvoja turizma u kontinentalnim područjima Slavonije i posebice Like. Gdje još uvijek netaknuta priroda poput glazbene grupe Jinx gotovo da poručuje:Tamo gdje je sve po mom!

Simulacije pri tom pokazuju da sumobilne kućice i bungalovi, kao podkategorija u analizi kampova, ostvariliza samo 2% slabiji rezultatod povijesno uspješne 2019.

Prosječna dnevna cijena u ovoj podkategoriji iznosi u 2021.rekordnih 138 eurau odnosu na 134 eura u 2019.

Sve u svemu možemo reći da je Hrvatska jedan od pobjednika ovogodišnje turističke sezone na Mediteranu.Hrvatskijeturizamostvariosamo 17% manje noćenjaod Mediterana s padom od nimalo šaljivih 38% u odnosu na 2019.

Tu je za naše prilike rekordnaevergreennautika, koja je zabilježilau noćenjima samo 6% manjeu odnosu na 2019.

Ako želimo ostati i dalje korektni, onda valja iskreno priznati da je to uspjeh i Vlade RH i premijera Andreja Plenkovića, ali i puno puta osporavanog Stožera civilne zaštite RH za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom.

Često puta plešući, slikovito rečeno, poput krupnog mede na cirkuskoj žici, došli su do svog konačnog cilja, čitaj: okončanja ovogodišnje sezone, komunicirajući i krećući se politikom malih koraka tj. mic po mic, dan po dan, zaokruživši u finišu prijelomno turističko razdoblje u 2021. iznad očekivanja. Respekt gospodo! Zašto ne pohvaliti nešto što je bilo dobro i očito!

Otrijeznimo se dok je još vrijeme

No, vratimo sepremiumus početka ove priče. Riječ premiumzavodnički zvuči i zaluđuje.

Naročito u turizmu sazdanom na empatiji i emociji te energiji koja proizlazi iz njihove interakcije.

Počesto smo time opijeni, a da se ne trudimo promišljati njeno moguće značenje u domaćem i međunarodnom turizmu.Zaboravljajući da sepremiumnaslov poput prvog mjesta u sportu teško, teško stječe, a tako lako da ne kažem olako i prelako gubi.

Iznenadit ću vas.Premiumdanas podrazumijeva više nego ikad održivi prostor u svakom smislu. Održivost prirode dakle prostora, ali i cjelovitu humanu održivost, posebice tolerantnost ljudi koji čine i održavaju održive receptivne objekte. I nemojmo to smetnuti s uma, pune ili prazne prirodni prostor svojom pozitivnom ili negativnom stvaralačkom energijom.

Tek potom na red dolazi razina tehnološke opremljenosti.

Tranzicija u place management

Što dalje razmišljam, uviđam da sazrijeva vrijeme da pojam destination management transformiramo u našim daljnjim turističkim promišljanjima i ujedno dokumentima u place management. Pojamplace managementmi djeluje zaokruženije, cjelovitije i interaktivnije.

Upućuje već u startu lokacijsku destinacijsku tranziciju sa dosadašnjemicronamesoilimacroperceptivnu i sadržajnu razinu. Implicirajući kako upućuje Vanesta Dominique, citiram naholističku perspektivu ekološkog, ekonomskog i društvenog kapitala(lokacije,op.a.) safokusom na energiju, otpad i upravljanje rizicima.

Pogledajmo, primjera radi, što u kontinuiranom procesu traganja i isporukeodgovorana šest ključnih odgovoramogu naučiti place manageri iz knjigePlace management, koju su napisaliChrister AsplundiJacob Ikkalauz predgovor vječnogPhilipa Kotlera.

Prvo,suočiti se sa snažnom konkurencijomu definitivno disruptivnom i sve manje predvidivom okruženju i ne čekati i gledati što će se dogoditi.

Drugo, fokusirati se naproaktivan pristupda ne kažem agresivne potezeu privlačenju kvalitetnih investitora.Dodajem u fokusu poštivanja održivosti prostora i raspolaganja adekvatnim investicijskim potencijalom od strane izabranih investitora.

Treće, zadržati i oplemenjivati svoje odnose s postojećim kompanijamada zadrže i dalje svoj interes, čitaj: investiranje na lokaciji.

Četvrto,raditi nadaljnjim investicijskim strategijama i taktikamauad hoc atrakcije, alis visokom dodanom vrijednošću.

Peto, provoditi brandiranje lokacije(place branding) sa istom pažnjom, dinamikom i intenzitetom kao i njen urbani infrastrukturni razvoj (place development) i to u uskoj suradnji privatnog i javnog prostora. Vrijeme je da se po tom pitanju počnemo lišavati odioznosti zbog mogućih potencijalnih nepodopština, nalik onim iz povijesne engleske serije u Hrvatskoj poznatoj kao Mućke, te iskoristiti mikro i makro investicijske potencijale, koji nam stoje na raspolaganju uz, naglašavam, nedvosmislena pravila igre.

Šesti,odozdo-prema gore pristup (bottom-up approach)u kojem, u skladu s održivim modelom i na transparentan način, stanovnici lokacije postaju postupno place manageri.

To potrebuje i ukazuje, uzdahnimo još jednom duboko, na višu razinu promišljanja i djelovanja od sadašnje. Jer, ponavljajmo ovo gradivo do iznemoglosti,place managementpolitike po svakoj lokaciji trebaju odrediti što, kada i koliko želimo ostvariti, uzimajući u obzir i raspoložive resurse i footprinte ili otiske koje ostavljamo u njihovu korištenju bilo na prirodu bilo na lokalnog čovjeka sa svim njegovim specifičnim osobnostima.

Na kraju nekoliko riječi o ovdje konkretno predstavljenombenchmarkingukao alatu.

Pametnim dalje razrađivanim instrumentarijom i sustavno komuniciranjem ima potencijal da korak po korak postaneunikatni hrvatski turistički brend!

Što se čeka!