Devet gradova u zemlji uspjelo je dobiti titulu Grada za mlade samo Novska iz Slavonije

Da se mladima neće baviti samo na deklarativnoj razini ove je godine pokazalo devet hrvatskih gradova koji su, da bi dobili certifikat „Grad za mlade” morali proći vrlo ozbiljnu evaluaciju. Naime, na inicijativu Udruge gradova, a u suradnji s parterskim organizacijama pokrenut je proces certificiranja hrvatskih gradova za politike usmjerene mladima. Namjera inicijative i dodjele Certifikata je odati zasluženo priznanje onim gradovima koji ulažu pojačani trud u osiguravanje kvalitetnijih uvjeta za život i razvoj svoje omladine, ali i potaknuti ostale jedinice lokalne samouprave da se u njih ugledaju. Pitali smo gradske uprave Karlovca, Koprivnice, Labina, Novske, Opatije, Rijeke, Šibenika, Varaždina i Zaboka što su dosad poduzimali i kakve planove imaju za mlade u narednom razdoblju...

Podsjetimo, certifikat „Grad za mlade” dodijelilo je Povjerenstvo sastavljeno od devet članova koje čine predstavnici relevantnih organizacija i institucija koje se bave mladima odnosno Središnji državni ured za demografiju i mlade, Agencija za mobilnost i programe EU, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Mreža mladih Hrvatske, Savez društava Naša djeca i spomenuta Udruga gradova.

Na temelju analize postojećih modela certificiranja u Europi, određeno je osam tematskih područja (participacija, demografski poticaji i mjere, zapošljavanje, mobilnost, zdravlje i sport, rad s mladima i kultura, obrazovanje i informiranje) kao i 71 kriterij koji je bilo potrebno zadovoljiti u odgovarajućoj mjeri, ovisno o veličini grada prema broju stanovnika. Preciznije, grad do deset tisuća stanovnika morao je ispuniti 60 % kriterija, onaj veličine do 35 tisuća 70 %, a grad s više od 35 tisuća stanovnika 80 posto.

Osnovni preduvjeti za dobivanje Certifikata bili su da grad ima osnovan savjet mladih ili drugi institucionalni oblik zastupanja mladih u procesima donošenja odluka, usvajanje Europske povelje o lokalnom radu s mladima u sklopu projekta Europe Goes Local te imenovanog koordinatora prijave za dobivanje Certifikata. Uz to, gradovi su mogli dodati i mjere koje nisu na inicijalnom popisu kriterija kako bi se poticala inovativnost i kreativnost u području politika za mlade.

Od 32 prijavljena grada samo ih je devet bilo uspješno pa su tako certifikat odnosno titulu Grada za mlade u razdoblju od 2021. do 2024. godine ponijeliKarlovac, Koprivnica, Labin, Novska, Opatija, Rijeka, Šibenik, Varaždin i Zabok. Uz samo priznanje, gradovi su dobili i prigodnu zastavu koju mogu izvjesiti pred zgradom gradske uprave, a u svakom od njih izradit će se i mural s lokalnim motivima i elementima Certifikata.

Otvaranje novog poziva planira se ponavljati jednom godišnje, a prvi sljedeći put već u siječnju 2022. godine. Trajanje certifikata je tri godine, a po isteku se gradovi nositelji mogu prijaviti za proces recertificiranja pri čemu je važno da barem zadrže prethodno zadovoljene kriterije.Tijekom selekcijskog postupka utvrđene su dobre prakse prijavljenih gradova, a oni kandidati koji nisu dobili Certifikat dobili su komentare evaluatora odnosno Povjerenstva kako bi mogli nastaviti razvijati postojeće programe i kreirati kvalitetniju lokalnu politiku namijenjenu mladima.

Ovaj projekt prvi je takve vrste u Hrvatskoj, a cilj mu je osvijestiti važnost stvaranja poticajnog okruženja za mlade kao i ulaganja u njih i njihovu budućnost. Specifičnost hrvatskog modela je u tome što od samih gradova zahtijevaju vrlo konkretne mjere kojima će pomoći mladima te se očekuje postojanje centra za mlade kao i lokalnog programa stambenog zbrinjavanja namijenjenog mladima, stipendije za deficitarna zanimanja, financiranja odnosno sufinanciranja različitih obrazovnih programa i sl., a potpisivanjem europske Povelje o lokalnom radu s mladima stvorena je poveznica s projektom Europe goes local zbog čega su se za hrvatski model zainteresirale i zemlje poput Slovenije i Francuske.